- Hrvatska: Domaće tržište kapitala završilo je tjedan u plusu, dok su u središtu pozornosti bile objave rezultata za drugo tromjesečje, među kojima su se odličnim rezultatima istaknuli Končar D&ST i Ericsson Nikola Tesla.
- SAD: Američki dionički indeksi završili su tjedan uglavnom u padu pod pritiskom tehnoloških dionica, rasta cijena nafte i viših prinosa, dok su snažna poslovna aktivnost i tržište rada povećali očekivanja zaoštravanja monetarne politike.
- Europa: Europske dionice završile su tjedan u plusu uz solidne poslovne rezultate i poboljšanje aktivnosti u eurozoni i UK-u, dok su rast cijena nafte, nove američke carine i napetosti na Bliskom istoku ograničili optimizam.
- Kina i Japan: Kineske i japanske dionice porasle su uz potporu tehnološkog i financijskog sektora, dok su rast cijena nafte i geopolitičke napetosti ograničili dobitke. Ubrzanje japanske inflacije ojačalo je očekivanja rasta kamatnih stopa, no jen je nastavio slabjeti.
Hrvatska
Na domaćem tržištu kapitala zabilježena su pozitivna kretanja. CROBEX je na tjednoj razini porastao 0,50%, a CROBEX10 0,98%. U tijeku je objava poslovnih rezultata za drugo tromjesečje 2026., pri čemu su tijekom proteklog tjedna od većih financijskih kompanija izvijestile Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka, a od nefinancijskih AD Plastik, Hrvatski Telekom, Podravka, Končar - Distributivni i specijalni transformatori te Ericsson Nikola Tesla. Od objavljenih rezultata posebno su se istaknuli Končar - Distributivni i specijalni transformatori i Ericsson Nikola Tesla, koji su ostvarili odlične poslovne rezultate.
Hrvatska narodna banka procjenjuje da je realni rast gospodarstva u drugom tromjesečju usporio na 1,6% godišnje, odnosno 0,3% tromjesečno. Prosječna neto plaća u svibnju iznosila je 1.552 eura, što je 7,0% više nominalno i 1,7% više realno nego godinu ranije. Ukupni promet industrije u svibnju smanjen je 0,8% mjesečno, ali je na godišnjoj razini porastao 8,6%, uz rast prometa od 9,4% na domaćem i 6,2% na inozemnom tržištu. Konsolidirani dug opće države na kraju prvog tromjesečja iznosio je 55,2 mlrd. eura, odnosno 58,4% BDP-a, u usporedbi s 56,2% BDP-a na kraju 2025. godine.
SAD
Većina glavnih američkih dioničkih indeksa završila je tjedan u padu zbog zabrinutosti oko povrata na velika ulaganja u umjetnu inteligenciju i snažnog rasta cijena nafte. Tehnološki Nasdaq Composite zabilježio je najveći pad od 2,13%, dok su Dow Jones Industrial Average, S&P 500 i Russell 2000 ostvarili blaže gubitke, a S&P MidCap 400 porastao je 0,23%. U fokusu su bili kvartalni poslovni rezultati, pri čemu su dionice Alphabeta i Tesle pale nakon objava zbog povećane kapitalne potrošnje i slabijih novčanih tokova, dodatno pojačavši zabrinutost oko ulaganja velikih tehnoloških kompanija u AI.
Američka poslovna aktivnost ubrzala je u srpnju, uz rast kompozitnog PMI-ja s 51,9 na 53,6 bodova, najvišu razinu u osam mjeseci. Uslužni PMI porastao je s 51,2 na 53,6 bodova, dok je proizvodni PMI blago pao na 53,8 bodova, najnižu razinu u četiri mjeseca. Zaposlenost je porasla prvi put u tri mjeseca, a poslovna očekivanja dosegnula su najvišu razinu u osam mjeseci. Istodobno su poremećaji povezani sa sukobima na Bliskom istoku povećali troškove inputa i prodajne cijene te pogoršali rokove isporuke. Broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene pao je na 187 tisuća, najnižu razinu od 1969. godine, dok je prodaja novih kuća porasla 1,6% mjesečno, ali je ostala 5,6% niža na godišnjoj razini.
Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rast cijena nafte obnovili su inflacijske pritiske te povećali tržišna očekivanja mogućeg podizanja kamatnih stopa Feda. Prinos na desetogodišnju američku državnu obveznicu tijekom tjedna premašio je 4,7% prvi put od siječnja 2025., prije nego što se u petak spustio na približno 4,68%. Američke državne i visokoprinosne obveznice ostvarile su negativne prinose zbog slabijeg sentimenta, zabrinutosti oko inflacije i monetarne politike te povećane nesklonosti ulagatelja riziku.
Europa
Europski STOXX Europe 600 porastao je 0,46%, dok su ulagatelji pratili uglavnom solidne kvartalne poslovne rezultate, eskalaciju napetosti na Bliskom istoku, snažan rast cijena nafte i najavu novih američkih carina trgovinskim partnerima, uključujući Europsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Njemački DAX porastao je 1,08%, francuski CAC 40 0,40%, a britanski FTSE 100 1,28%, dok je talijanski FTSE MIB pao 0,15%.
ECB je jednoglasno zadržao sve tri ključne kamatne stope nepromijenjenima, ali je predsjednica Christine Lagarde upozorila na posljedice energetskog šoka i ostavila otvorenom mogućnost povećanja kamatnih stopa u rujnu. Poslovna aktivnost u eurozoni ojačala je u srpnju: proizvodni PMI porastao je s 51,4 na 52,0 bodova, dok se uslužni sektor vratio u područje rasta uz povećanje PMI-ja s 49,4 na 51,6 bodova. Istodobno je njemačko potrošačko raspoloženje neočekivano oslabjelo, uz pad GfK pokazatelja s -29,3 na -29,6 bodova.
U Ujedinjenom Kraljevstvu dužnost premijera preuzeo je Andy Burnham, najavivši smanjenje poreza na račune za energiju, dok su makroekonomski pokazatelji bili povoljniji od očekivanja. Britanski uslužni PMI porastao je s 48,8 na 51,8 bodova, a obujam maloprodaje u lipnju povećan je 1,0% mjesečno, nasuprot očekivanom padu od 0,3%.
Kina i Japan
Kineska tržišta kapitala završila su tjedan u plusu unatoč široj regionalnoj rasprodaji u petak. CSI 300 porastao je 2,65%, Shanghai Composite 1,33%, a Hang Seng 1,63% u lokalnoj valuti. Oporavku su pridonijele državne kupnje, osobito dionica iz tehnološkog sektora. Državne investicijske platforme objavile su kupnje dionica u ukupnom iznosu od gotovo 60 mlrd. juana, dok je ETF koji prati tehnološki indeks STAR 50 privukao rekordnih 13,8 mlrd. juana priljeva. Dio dobitaka izgubljen je krajem tjedna zbog ponovne zabrinutosti oko valuacija kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, rasta cijene Brent nafte prema 100 USD po barelu i eskalacije napetosti na Bliskom istoku. Državno vijeće pozvalo je na učinkovitiju provedbu fiskalne politike nakon što je šira mjera državne potrošnje u lipnju pala 11,9% godišnje, dok je kineska središnja banka putem srednjoročnih kredita osigurala neto injekciju od 100 mlrd. juana. Time su ojačala očekivanja ciljane potpore i bržeg korištenja već odobrenih fiskalnih sredstava, umjesto uvođenja opsežnog novog paketa poticaja.
Japansko dioničko tržište također je zabilježilo rast, pri čemu je Nikkei 225 porastao 0,73%, a širi TOPIX 2,35%. Tehnološke dionice bile su volatilne zbog suprotstavljenih očekivanja o potencijalu umjetne inteligencije i opravdanosti visokih ulaganja, dok je financijski sektor profitirao od rasta prinosa na japanske državne obveznice i očekivanja daljnjeg zaoštravanja monetarne politike. Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu porastao je s 2,70% na 2,80%, nakon što je temeljna inflacija u lipnju ubrzala s 1,4% na 1,6% godišnje. Iako je peti mjesec zaredom ostala ispod cilja Banke Japana od 2%, prvo ubrzanje od ožujka ojačalo je očekivanja povećanja kamatnih stopa. Vlada je u godišnjem ekonomskom planu naglasila ulaganja u umjetnu inteligenciju, poluvodiče, obranu i energetsku tranziciju te potvrdila neovisnost središnje banke. Jen je ipak oslabio prema 164 jena za dolar, najnižoj razini u 40 godina, pod utjecajem geopolitičkih napetosti, zabrinutosti oko fiskalnih izgleda i velike razlike između američkih i japanskih kamatnih stopa, unatoč novim upozorenjima o mogućoj valutnoj intervenciji.