- Hrvatska: Makroekonomska slika ostaje stabilna, uz nastavak rasta plaća i zaposlenosti te postupni oporavak građevinske aktivnosti, dok vijesti oko Končara i dalje oblikuju tržišni sentiment.
- SAD: Inflacija u studenome bila je niža od očekivanja, dok su podaci s tržišta rada pokazali znakove slabljenja, uz pojačana očekivanja skorašnjeg smanjenja kamatnih stopa FED-a.
- Europa: ECB je zadržao kamatne stope nepromijenjenima uz blago poboljšane izglede rasta i sporije smirivanje inflacije, Bank of England smanjila referentnu kamatnu stopu, odražavajući slabljenje inflacijskih pritisaka i usporavanje gospodarske aktivnosti.
- Kina i Japan: Kineski makro podaci i dalje ukazuju na slabost domaće potražnje i nekretninskog sektora. Bank of Japan podigla je referentnu kamatnu stopu, uz nastavak rasta prinosa na japanske državne obveznice i slabljenje jena.
Hrvatska
Nakon slabijeg početka godine, građevinski sektor pokazuje znakove oporavka. Rast broja izdanih građevinskih dozvola u rujnu i listopadu doveo je do toga da je u razdoblju od siječnja do listopada 2025. zabilježen rast od 1,9% u odnosu na prošlu godinu, uz planiranu gradnju gotovo 19 tisuća stanova, 11,5% više nego u istom razdoblju 2024. godine. Rast plaća u Hrvatskoj nastavio se i u listopadu, potvrđujući snažne pritiske s tržišta rada. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1.470 eura, što predstavlja mjesečni nominalni rast od 1,0% i realni rast od 0,4%. U usporedbi s listopadom prošle godine, plaće su nominalno više za 9,7%, dok realni rast iznosi 5,9%, što ukazuje da unatoč povišenoj inflaciji realni dohodci zaposlenih i dalje rastu. Medijalna neto plaća za listopad iznosila je 1.281 euro, 1,7% više u odnosu na rujan, a 10,4% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Broj zaposlenih u Hrvatskoj u studenome je i dalje na višoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz godišnji rast od oko 1,3%, što potvrđuje nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada. Istodobno, dinamika rasta se postupno usporava, budući da je stopa rasta osjetno niža nego tijekom 2024. i početka 2025. godine. Prema najnovijim projekcijama vodećih domaćih banaka, u 2026. godini očekuje se rast hrvatskog BDP-a oko 2,8%, uz relativno mali raspon procjena i fiskalni manjak blizu granice europskih pravila. Inflacija bi se trebala dodatno smirivati, dok se rast plaća i dalje očekuje na relativno snažnoj razini, oko 6%.
Na domaćem tržištu kapitala glavni dionički indeksi proteklog su tjedna zabilježili blagi pad, pri čemu je CROBEX oslabio za 0,7%, a CROBEX10 za 0,5%. Sektorski gledano, najveći pad zabilježen je u turističkom sektoru, dok je građevinski sektor bio među otpornijima s pozitivnim učinkom. Tržišnu pažnju i dalje je dominantno privlačio Končar, čije su dionice bile u fokusu investitora nakon objave strateškog iskoraka prema američkom tržištu kroz suradnju s kompanijom Sanmina Corporation, kao i niza dodatnih korporativnih vijesti unutar grupe. Najavljeni projekti i ugovori dodatno su učvrstili percepciju Končara kao ključnog domaćeg industrijskog izdavatelja s dugoročnim potencijalom rasta, osobito u segmentu energetike i izvoza.
SAD
Objavljeni podaci o inflaciji pokazali su usporavanje rasta potrošačkih cijena, koje su u studenome porasle 2,7% na godišnjoj razini, ispod tržišnih očekivanja od 3,1%. Međutim, struktura objave zahtijeva oprez u interpretaciji, budući da dio podataka za listopad nije bio uključen, a studeni obuhvaća manji broj stavki nego uobičajeno, što upućuje na privremena ograničenja u prikupljanju statistike. Podaci s tržišta rada također su bili djelomični: nakon pada broja zaposlenih u listopadu, u studenome je zabilježen umjeren rast zaposlenosti, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 4,6%, najvišu razinu u posljednje četiri godine.
Na tržištima kapitala tjedan je obilježila povišena volatilnost. Glavni dionički indeksi na Wall Streetu proteklog su tjedna zabilježili mješovite izvedbe. S&P 500 porastao je za 0,1%, Nasdaq za 0,5%, dok je Dow Jones pao za 0,7%. Nakon slabosti tehnološkog sektora početkom tjedna zbog zabrinutosti oko troškova ulaganja u umjetnu inteligenciju, burze su krajem tjedna ostvarile oporavak potaknut slabijim inflacijskim podacima i jačanjem očekivanja da bi FED u idućim mjesecima mogao nastaviti snižavanje kamatnih stopa. Unatoč kratkoročnim oscilacijama, američko tržište dionica ostaje snažno u 2025. godini, s dvoznamenkastim prinosima glavnih indeksa od početka godine.
Europa
Upravno vijeće ECB-a zadržalo je sve tri ključne kamatne stope nepromijenjenima, u skladu s očekivanjima tržišta. Prema novim projekcijama Eurostata, inflacija bi se trebala postupno smanjivati u idućim godinama, iako sporijim tempom nego što se ranije očekivalo, ponajprije zbog otpornosti inflacije cijena usluga. Istodobno, izgledi gospodarskog rasta revidirani su blago naviše u odnosu na rujanske projekcije, uz očekivanje da će domaća potražnja dati veći doprinos aktivnosti u narednom razdoblju. Na tržištima obveznica prinosi su se umjereno povećali, pri čemu se desetogodišnji prinos njemačkog Bunda približio razini od oko 2,9%.
U Ujedinjenom Kraljevstvu fokus je bio na regulatornim i klimatskim pitanjima, pri čemu je EU potvrdila da UK neće biti izuzet od mehanizma ugljične prilagodbe na granicama (CBAM) dok se formalno ne povežu sustavi trgovanja emisijama. Odluka povećava pritisak na britanske izvoznike energetski intenzivnih proizvoda i naglašava važnost postizanja sporazuma o povezivanju tržišta emisija, koje UK vidi kao prioritet u srednjoročnom razdoblju. Istodobno, Bank of England smanjila je referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 3,75%, u skladu s tržišnim očekivanjima, odražavajući slabljenje inflacijskih pritisaka i usporavanje gospodarske aktivnosti, uz poruku da će buduće odluke ovisiti o daljnjim kretanjima inflacije i rasta plaća.
Kina i Japan
U Kini su najnoviji makroekonomski podaci potvrdili produbljivanje gospodarskog usporavanja, s naglaskom na slabost domaće potrošnje i nastavak krize u sektoru nekretnina. Maloprodaja je u studenome porasla tek 1,3% na godišnjoj razini, znatno ispod tržišnih očekivanja od 2,8%, i to unatoč snažnim promotivnim aktivnostima, dok su investicije i industrijska proizvodnja također podbacile u odnosu na prognoze. Istodobno, ulaganja u nekretnine pala su za gotovo 16% na godišnjoj razini, uz daljnji pad cijena novih i postojećih stanova, što dodatno narušava povjerenje potrošača u gospodarstvu u kojem je oko 70% kućnog bogatstva vezano uz nekretnine. Oštra cjenovna konkurencija među poduzećima pojačava deflacijske pritiske i negativno utječe na profitabilnost i rast plaća, dok dosadašnje ciljane mjere poticaja, uključujući sektorske subvencije, zasad nisu uspjele potaknuti održiviji oporavak potrošnje.
U Japanu je fokus bio na monetarnoj politici, nakon što je Bank of Japan podigla referentnu kamatnu stopu na 0,75%, najvišu razinu u posljednja tri desetljeća, u skladu s tržišnim očekivanjima. Središnja banka pritom je signalizirala spremnost na daljnje povećanje kamatnih stopa ako se ostvare projekcije inflacije i rasta plaća, iako je guverner Ueda ostao oprezan po pitanju tempa i opsega budućih poteza. Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu porastao je iznad 2%, dok je jen oslabio, odražavajući percepciju da će daljnje djelovanje monetarne politike vjerojatno biti postupno.
Nakon slabijeg početka godine, građevinski sektor pokazuje znakove oporavka. Rast broja izdanih građevinskih dozvola u rujnu i listopadu doveo je do toga da je u razdoblju od siječnja do listopada 2025. zabilježen rast od 1,9% u odnosu na prošlu godinu, uz planiranu gradnju gotovo 19 tisuća stanova, 11,5% više nego u istom razdoblju 2024. godine. Rast plaća u Hrvatskoj nastavio se i u listopadu, potvrđujući snažne pritiske s tržišta rada. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 1.470 eura, što predstavlja mjesečni nominalni rast od 1,0% i realni rast od 0,4%. U usporedbi s listopadom prošle godine, plaće su nominalno više za 9,7%, dok realni rast iznosi 5,9%, što ukazuje da unatoč povišenoj inflaciji realni dohodci zaposlenih i dalje rastu. Medijalna neto plaća za listopad iznosila je 1.281 euro, 1,7% više u odnosu na rujan, a 10,4% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Broj zaposlenih u Hrvatskoj u studenome je i dalje na višoj razini u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz godišnji rast od oko 1,3%, što potvrđuje nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada. Istodobno, dinamika rasta se postupno usporava, budući da je stopa rasta osjetno niža nego tijekom 2024. i početka 2025. godine. Prema najnovijim projekcijama vodećih domaćih banaka, u 2026. godini očekuje se rast hrvatskog BDP-a oko 2,8%, uz relativno mali raspon procjena i fiskalni manjak blizu granice europskih pravila. Inflacija bi se trebala dodatno smirivati, dok se rast plaća i dalje očekuje na relativno snažnoj razini, oko 6%.
Na domaćem tržištu kapitala glavni dionički indeksi proteklog su tjedna zabilježili blagi pad, pri čemu je CROBEX oslabio za 0,7%, a CROBEX10 za 0,5%. Sektorski gledano, najveći pad zabilježen je u turističkom sektoru, dok je građevinski sektor bio među otpornijima s pozitivnim učinkom. Tržišnu pažnju i dalje je dominantno privlačio Končar, čije su dionice bile u fokusu investitora nakon objave strateškog iskoraka prema američkom tržištu kroz suradnju s kompanijom Sanmina Corporation, kao i niza dodatnih korporativnih vijesti unutar grupe. Najavljeni projekti i ugovori dodatno su učvrstili percepciju Končara kao ključnog domaćeg industrijskog izdavatelja s dugoročnim potencijalom rasta, osobito u segmentu energetike i izvoza.
SAD
Objavljeni podaci o inflaciji pokazali su usporavanje rasta potrošačkih cijena, koje su u studenome porasle 2,7% na godišnjoj razini, ispod tržišnih očekivanja od 3,1%. Međutim, struktura objave zahtijeva oprez u interpretaciji, budući da dio podataka za listopad nije bio uključen, a studeni obuhvaća manji broj stavki nego uobičajeno, što upućuje na privremena ograničenja u prikupljanju statistike. Podaci s tržišta rada također su bili djelomični: nakon pada broja zaposlenih u listopadu, u studenome je zabilježen umjeren rast zaposlenosti, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 4,6%, najvišu razinu u posljednje četiri godine.
Na tržištima kapitala tjedan je obilježila povišena volatilnost. Glavni dionički indeksi na Wall Streetu proteklog su tjedna zabilježili mješovite izvedbe. S&P 500 porastao je za 0,1%, Nasdaq za 0,5%, dok je Dow Jones pao za 0,7%. Nakon slabosti tehnološkog sektora početkom tjedna zbog zabrinutosti oko troškova ulaganja u umjetnu inteligenciju, burze su krajem tjedna ostvarile oporavak potaknut slabijim inflacijskim podacima i jačanjem očekivanja da bi FED u idućim mjesecima mogao nastaviti snižavanje kamatnih stopa. Unatoč kratkoročnim oscilacijama, američko tržište dionica ostaje snažno u 2025. godini, s dvoznamenkastim prinosima glavnih indeksa od početka godine.
Europa
Upravno vijeće ECB-a zadržalo je sve tri ključne kamatne stope nepromijenjenima, u skladu s očekivanjima tržišta. Prema novim projekcijama Eurostata, inflacija bi se trebala postupno smanjivati u idućim godinama, iako sporijim tempom nego što se ranije očekivalo, ponajprije zbog otpornosti inflacije cijena usluga. Istodobno, izgledi gospodarskog rasta revidirani su blago naviše u odnosu na rujanske projekcije, uz očekivanje da će domaća potražnja dati veći doprinos aktivnosti u narednom razdoblju. Na tržištima obveznica prinosi su se umjereno povećali, pri čemu se desetogodišnji prinos njemačkog Bunda približio razini od oko 2,9%.
U Ujedinjenom Kraljevstvu fokus je bio na regulatornim i klimatskim pitanjima, pri čemu je EU potvrdila da UK neće biti izuzet od mehanizma ugljične prilagodbe na granicama (CBAM) dok se formalno ne povežu sustavi trgovanja emisijama. Odluka povećava pritisak na britanske izvoznike energetski intenzivnih proizvoda i naglašava važnost postizanja sporazuma o povezivanju tržišta emisija, koje UK vidi kao prioritet u srednjoročnom razdoblju. Istodobno, Bank of England smanjila je referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 3,75%, u skladu s tržišnim očekivanjima, odražavajući slabljenje inflacijskih pritisaka i usporavanje gospodarske aktivnosti, uz poruku da će buduće odluke ovisiti o daljnjim kretanjima inflacije i rasta plaća.
Kina i Japan
U Kini su najnoviji makroekonomski podaci potvrdili produbljivanje gospodarskog usporavanja, s naglaskom na slabost domaće potrošnje i nastavak krize u sektoru nekretnina. Maloprodaja je u studenome porasla tek 1,3% na godišnjoj razini, znatno ispod tržišnih očekivanja od 2,8%, i to unatoč snažnim promotivnim aktivnostima, dok su investicije i industrijska proizvodnja također podbacile u odnosu na prognoze. Istodobno, ulaganja u nekretnine pala su za gotovo 16% na godišnjoj razini, uz daljnji pad cijena novih i postojećih stanova, što dodatno narušava povjerenje potrošača u gospodarstvu u kojem je oko 70% kućnog bogatstva vezano uz nekretnine. Oštra cjenovna konkurencija među poduzećima pojačava deflacijske pritiske i negativno utječe na profitabilnost i rast plaća, dok dosadašnje ciljane mjere poticaja, uključujući sektorske subvencije, zasad nisu uspjele potaknuti održiviji oporavak potrošnje.
U Japanu je fokus bio na monetarnoj politici, nakon što je Bank of Japan podigla referentnu kamatnu stopu na 0,75%, najvišu razinu u posljednja tri desetljeća, u skladu s tržišnim očekivanjima. Središnja banka pritom je signalizirala spremnost na daljnje povećanje kamatnih stopa ako se ostvare projekcije inflacije i rasta plaća, iako je guverner Ueda ostao oprezan po pitanju tempa i opsega budućih poteza. Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu porastao je iznad 2%, dok je jen oslabio, odražavajući percepciju da će daljnje djelovanje monetarne politike vjerojatno biti postupno.