Tjedni komentar tržišta 14.09.2026.

 

Hrvatska
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u kolovozu 1,3% u odnosu na srpanj, odnosno 6,2% u odnosu na kolovoz prethodne godine, dok su isključujući energiju na mjesečnoj razini pale 0,1%, a na godišnjoj porasle 0,9%. Na domaćem tržištu proizvođačke cijene bile su 1,7% više nego u srpnju i 7,0% više nego godinu ranije. Prvi podaci o robnoj razmjeni pokazali su da je u prvih sedam mjeseci izvoz porastao 9,8%, a uvoz 6,9%; izvoz je iznosio 16 milijardi eura, uvoz 28,6 milijardi eura, čime je vanjskotrgovinski deficit dosegnuo 12,6 milijardi eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od 56%. Podaci s tržišta rada ostali su povoljni: u drugom tromjesečju bilo je milijun i 723 tisuće zaposlenih, 21 tisuću odnosno 1,2% više nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih pao 1,8% na 84 tisuće, a stopa zaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine porasla je za 0,4 postotna boda na 69,2%.
Hrvatska turistička zajednica objavila je podatke iz sustava eVisitor za prvih osam mjeseci, prema kojima je ostvareno 17,5 milijuna dolazaka i 90,5 milijuna noćenja, 1,4% odnosno 0,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Strani gosti ostvarili su 0,4% više dolazaka uz praktički nepromijenjen broj noćenja, dok je ukupni blagi rast rezultat domaćih gostiju, čiji su dolasci porasli 7,6%, a noćenja 4,5%. Njemačka je i dalje najvažnije emitivno tržište s udjelom od 18,7% u noćenjima, no njemačka su noćenja pala 1,5%, kao i austrijska za 3,6% te slovačka za 2,1%, dok su najsnažniji rast zabilježila mađarsko tržište s 10,1% i češko s 5,3%. Po vrstama smještaja hotelska noćenja porasla su 2%, uz blagi pad u kampovima i objektima u domaćinstvu. Ministar turizma Tonči Glavina naveo je da je u prvih osam mjeseci fiskalizirano 7,41 milijardu eura, 17,6% više nego lani, uz 328 milijuna izdanih računa, no usporedbu otežava činjenica da se od početka 2026. fiskalizacija obvezno primjenjuje i na plaćanja transakcijskim računom, koja su prethodnih godina bila fiskalizirana dobrovoljno; uz izjednačen obuhvat plaćanja, javni podaci Porezne uprave upućuju na rast nominalnog prometa u smještaju i ugostiteljstvu od 9,8% te na realni rast potrošnje od približno 4%.
Vlada je donijela jedanaesti paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, vrijedan 260 milijuna eura, što je manje od 450 milijuna eura koliko je vrijedio deseti paket iz ožujka. Najveći dio odnosi se na subvenciju električne energije u iznosu od 126,4 milijuna eura, naknadu za troškove energije od 56,6 milijuna te subvenciju plina i toplinske energije od 43,7 milijuna eura, uz manje iznose za jesensku sjetvu, ribare, javni prijevoz putnika, studente, branitelje i civilne stradalnike te subvenciju obiteljima za kupnju vozila sa sedam i više sjedala. Ukupna vrijednost dosadašnjih jedanaest paketa time je dosegnula 9,26 milijardi eura. Na istoj sjednici donesene su i odluke kojima se obveza isticanja sidrenih cijena proširuje na sve proizvode i usluge, uz referentnu cijenu koja je vrijedila 10. rujna 2026., te se uvodi obveza objave cjenika na mrežnim stranicama u strojno čitljivom obliku, uz ažuriranje svakog radnog dana najkasnije do 8 sati. Obje odluke stupaju na snagu 1. listopada 2026.
Na domaćem tržištu kapitala zabilježena su mješovita kretanja. CROBEX je na tjednoj razini pao 0,17%, dok je CROBEX10 porastao 0,39%.
               
SAD 
Glavni američki dionički indeksi zabilježili su pad u tjednu skraćenom zbog blagdana, jer je eskalacija sukoba na Bliskom istoku snažno podigla cijene nafte, pojačala zabrinutost oko inflacije i podigla prinose na državne obveznice. Najslabije su prošli Russell 2000 i S&P MidCap 400, uz pad od 2,41% odnosno 1,87%, dok se najbolje držao Nasdaq Composite sa smanjenjem od 0,66%. Američka tržišta bila su u ponedjeljak zatvorena zbog blagdana Dana rada.
Geopolitička zbivanja bila su glavni pokretač sentimenta tijekom tjedna. Napadi na saudijsku energetsku infrastrukturu i nastavak neprijateljstava koja uključuju SAD i Iran pojačali su zabrinutost oko poremećaja u regionalnoj opskrbi energentima i pomorskom prometu. Cijene nafte snažno su porasle, pri čemu su terminski ugovori na Brent dosegnuli gotovo 110 dolara po barelu, prije djelomičnog pada u petak.
Prinosi na američke državne obveznice rasli su usporedno s cijenama nafte, pri čemu je prinos na referentnu desetogodišnju obveznicu porastao na približno 4,97%, a na dvogodišnju, osjetljiviju na monetarnu politiku, premašio 4,63%, kako su ulagači reagirali na bojazni o inflaciji i promjenu očekivanja o monetarnoj politici. Dodatan pritisak na prinose došao je od velikog opsega izdanja državnih obveznica, manjeg od očekivanog otkupa i čvrstih podataka o inflaciji.
Podaci o cijenama učvrstili su očekivanja povećanja kamatnih stopa. Proizvođačke cijene porasle su u kolovozu 0,4% mjesečno, u skladu s očekivanjima, ali uz ubrzanje sa srpanjskih 0,1%, dok su na godišnjoj razini bile 5,4% više. Cijene dobara skočile su 1,1%, potaknute rastom cijena energije od 4,2%, a cijene usluga porasle su 0,1%; temeljne proizvođačke cijene porasle su blažih 0,2% mjesečno, no na godišnjoj razini ubrzale su s 4,3% na 4,6%. Potrošačke cijene bile su u kolovozu 3,4% više nego godinu ranije, nepromijenjeno u odnosu na srpanj i približno u skladu s očekivanjima, dok su temeljne cijene porasle 0,3% mjesečno, iznad očekivanih 0,2% i najbrže od travnja, uz godišnju stopu od 2,4%. Tržišno implicirana vjerojatnost povećanja kamatnih stopa u rujnu popela se do petka poslijepodne na približno 87%, s oko 70% prije objave podataka o potrošačkim cijenama i 59% na kraju prethodnog tjedna, prema CME FedWatch Toolu. Podaci s tržišta rada nisu upućivali na bitnije pogoršanje: broj novih zahtjeva za naknadu za nezaposlene u tjednu do 5. rujna iznosio je 206 tisuća, tek neznatno manje od 207 tisuća tjedan ranije, dok je broj kontinuiranih zahtjeva ostao blizu 1,774 milijuna. Preliminarno rujansko očitanje indeksa potrošačkog raspoloženja Sveučilišta Michigan palo je s kolovoških 51,7 na 47,8, drugi mjesec pogoršanja zaredom, jer su rast cijena goriva i trgovinske napetosti opteretili očekivanja kućanstava o vlastitim financijama i poslovnim uvjetima, a očekivanja inflacije u idućih godinu dana skočila su s 4,0% na 4,6%, najviše od lipnja.

Europa 
Europski STOXX Europe 600 pao je 1,66%. Dionice su bile pod pritiskom nakon što su eskalacija napetosti između SAD-a i Irana i poremećaji u Hormuškom tjesnacu snažno podigli cijene nafte i europskog prirodnog plina, potaknuvši zabrinutost oko inflacije i rast prinosa na državne obveznice. Njemački DAX pao je 1,83%, francuski CAC 40 1,20%, a britanski FTSE 100 1,67%, dok je talijanski FTSE MIB porastao 0,79%.
Europska središnja banka povisila je, u skladu s očekivanjima, kamatne stope za 25 baznih bodova, čime je ključna stopa dosegnula 2,5%. Istodobno su podignute projekcije inflacije, što je učvrstilo očekivanja da bi monetarna politika mogla dulje ostati restriktivna. Predsjednica Christine Lagarde upozorila je na rizike rasta inflacije i rizike usporavanja gospodarskog rasta.
Makroekonomski pokazatelji bili su povoljniji od očekivanja. Prema podacima Eurostata, sezonski prilagođeni BDP eurozone porastao je u drugom tromjesečju 0,6% u odnosu na prethodno tromjesečje, uz najsnažniji rast u Irskoj, a zatim u Sloveniji i Litvi, dok se broj zaposlenih u istom razdoblju povećao 0,1%. Britansko gospodarstvo poraslo je u srpnju 0,4%, iznad konsenzusa koji je očekivao stagnaciju i uz ubrzanje s lipanjskih 0,3%, pri čemu je najveći dio rasta došao iz uslužnog sektora, uz snažnu aktivnost i u tehnološkim djelatnostima, a industrijska proizvodnja porasla je 0,2% mjesečno umjesto očekivanog pada od 0,2%. Povišene cijene energenata i visoki prinosi na britanske državne obveznice ipak su ostali važna prepreka gospodarstvu jer povećavaju troškove zaduživanja i pojačavaju fiskalne pritiske uoči jesenskog proračuna.
 
Kina i Japan
Kineska tržišta kapitala zabilježila su pad. CSI 300 pao je 0,83%, Shanghai Composite 1,07%, a Hang Seng 3,30%. Povišene cijene nafte, nakon što je Brent sredinom tjedna premašio 100 dolara po barelu, i rast prinosa na američke državne obveznice opteretili su sklonost riziku, a tjedne gubitke produbila je široka regionalna rasprodaja u petak. Trgovanje tehnološkim dionicama bilo je volatilno i selektivno, uz snažan pad razvijatelja modela umjetne inteligencije zbog bojazni od razvodnjavanja i zaoštravanja cjenovne konkurencije nakon što je DeepSeek predstavio jeftiniji model V4.1 Flash. Vlada je najavila dokapitalizaciju osam državnih banaka, razvojnih financijskih institucija i osiguravatelja u iznosu od 360 milijardi juana, odnosno 54 milijarde dolara, od čega Ministarstvo financija osigurava 300 milijardi juana izdanjem posebnih trezorskih obveznica, radi jačanja temeljnog kapitala i kapaciteta institucija za podupiranje realnog gospodarstva. Makroekonomski podaci potvrdili su snagu izvoznog sektora uz neujednačenu domaću potražnju: izvoz je u kolovozu porastao 25,0% godišnje nakon 23,9% u srpnju, uvoz 28,2%, čime je trgovinski suficit povećan na 119,1 milijardu dolara, dok je maloprodaja osobnih automobila pala 24%. Inflacija je ubrzala ponajviše zbog energije, uz rast potrošačkih cijena s 0,5% na 0,8% i proizvođačkih s 3,5% na 3,8%, dok je temeljna inflacija iznosila 1,0%.
Japansko dioničko tržište zabilježilo je pad, uz smanjenje Nikkeija 225 od 1,55% i šireg TOPIX-a od 1,83%. Jačanje jena i očekivanja skorog zaoštravanja monetarne politike opteretili su izvoznike i visoko vrednovane rastuće dionice, dok su povišene cijene nafte pojačale zabrinutost oko uvoznih troškova i inflacije. Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu porastao je s 2,90% na 2,98%, pri čemu su anketirani ekonomisti gotovo jednoglasno očekivali povećanje referentne stope za 25 baznih bodova, na 1,25%, na sjednici Banke Japana 17. i 18. rujna, a član Upravnog vijeća Kazuyuki Masu upozorio je da bi tempo zaoštravanja mogao biti brži ako inflacija ubrza. Jen je osnažio s približno 156 na oko 153 jena za dolar, zadržavši se blizu najjače razine od veljače, čemu su pridonijele i izjave američkog ministra financija Scotta Bessenta o povjerenju u smjer japanske politike. Gospodarski podaci pokazali su otpornost uz čvrste pritiske na plaće i cijene: rast BDP-a u drugom tromjesečju revidiran je naviše na godišnju stopu od 1,4% s preliminarnih 1,1%, realne plaće porasle su u srpnju 2,4% godišnje, iznad očekivanih 1,8% i sedmi mjesec zaredom, dok je indeks cijena poslovnih dobara u kolovozu porastao 7,6% godišnje, neznatno usporivši u odnosu na srpanj.