- Hrvatska: Makroekonomski pokazatelji upućuju na postupno usporavanje rasta zaposlenosti uz i dalje snažan rast plaća, dok domaće tržište kapitala bilježi umjeren pozitivan pomak.
- SAD: Pojačana volatilnost uslijed političkih izjava o trgovinskim carinama, dok makroekonomski pokazatelji i dalje upućuju na solidnu gospodarsku aktivnost.
- Europa: Gospodarska aktivnost u europodručju pokazuje umjerene znakove stabilizacije, uz poboljšanje poslovnog sentimenta, dok fiskalne i institucionalne teme ostaju važan izvor neizvjesnosti.
- Kina i Japan: Kina nastavlja rasti oko službenog cilja, no uz vidljive slabosti domaće potražnje, dok se u Japanu istodobno isprepliću političke odluke, kretanja prinosa i signali središnje banke.
Hrvatska
Prema podacima DZS-a, ukupan broj zaposlenih u prosincu 2025. iznosio je 1.717.302. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, rast zaposlenosti bio je znatno sporiji nego u ranijim razdobljima, dok je broj zaposlenih bio 0,4% viši nego u prosincu 2024. Podaci upućuju na nastavak trenda usporavanja rasta zaposlenosti na godišnjoj razini.
S druge strane, plaće nastavljaju rasti snažnim tempom. Prosječna mjesečna neto plaća za studeni 2025. iznosila je 1.498 eura, što predstavlja nominalni rast od 9,7% i realni rast od 5,7% na godišnjoj razini. Medijalna neto plaća porasla je još snažnije, za 10,0%, na 1.278 eura. U duljem razdoblju, prosječna neto plaća u Hrvatskoj više se nego udvostručila u posljednjih deset godina, s razine od oko 750 eura na približno 1.500 eura.
Na institucionalnom planu, Hrvatska se našla u fokusu europske javnosti nakon što su ministri financija zemalja europodručja nominirali guvernera HNB-a Borisa Vujčića za potpredsjednika ECB-a. Odluka je donesena u trećem krugu glasanja i bila je iznenađenje s obzirom na ranije preferencije Europskog parlamenta. Ako nominaciju potvrdi Europsko vijeće, Vujčić bi postao prva osoba iz srednje i istočne Europe na toj funkciji, što bi predstavljalo značajan institucionalni iskorak za Hrvatsku, osobito imajući u vidu relativno kratko članstvo u europodručju.
Na domaćem tržištu kapitala, dionički indeksi Zagrebačke burze prošli su tjedan blago porasli, uz izraženu volatilnost. CROBEX je završio tjedan s rastom od 0,3%, dok je CROBEX10 porastao 0,1%. Unatoč negativnim globalnim kretanjima početkom tjedna, snažan oporavak u drugom dijelu bio je dovoljan da se tjedan zaključi u plusu, pri čemu je CROBEX od početka godine porastao 3,3%.
SAD
Američka dionička tržišta započela su prošli tjedan snažnim padom, pri čemu je S&P 500 zabilježio najveći dnevni gubitak od listopada, nakon što je predsjednik Donald Trump najavio uvođenje novih carina europskim državama koje se protive američkim potezima vezanim uz Grenland. Strah od eskalacije globalnog trgovinskog rata potaknuo je izraženi “risk-off” sentiment. Međutim, sredinom tjedna tržišta su se oporavila nakon što je Trump signalizirao ublažavanje stava, navodeći da je postignut okvir budućeg dogovora s NATO-om, uz odgodu najavljenih carina. Dionice su tjedan završile iznad najnižih razina, unatoč izraženoj volatilnosti.
Na makroekonomskom planu, revidirani podaci američkog Ureda za ekonomsku analizu pokazali su da je gospodarstvo u trećem tromjesečju raslo po godišnjoj stopi od 4,4%, iznad prethodne procjene i ubrzanja u odnosu na drugo tromjesečje. Revizija naviše ponajprije je odraz snažnijeg izvoza i investicijske aktivnosti. Istodobno, temeljni indeks osobne potrošnje (core PCE), preferirana mjera inflacije Federalnih rezervi, porastao je u studenom 0,2% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa ostala povišena na 2,8%, iznad dugoročnog cilja Feda.
Podaci s tržišta rada i dalje ukazuju na relativno stabilne uvjete. Novi zahtjevi za naknadu za nezaposlene blago su porasli, ali su ostali ispod tržišnih očekivanja, dok je četverotjedni prosjek pao na najnižu razinu u dvije godine. Kontinuirani zahtjevi za naknadu također su se smanjili. Potrošački sentiment, prema istraživanju Sveučilišta Michigan, poboljšao se u siječnju u odnosu na prethodni mjesec, iako je i dalje znatno niži nego godinu ranije, uz naglašene zabrinutosti kućanstava oko kupovne moći i izgleda na tržištu rada.
Europa
Poslovna aktivnost u europodručju blago je porasla u siječnju, potaknuta rastom novih narudžbi. Prema anketama među menadžerima nabave, kompozitni indeks poslovne aktivnosti zadržao se na razini 51,5, što i dalje upućuje na ekspanziju, dok je optimizam u pogledu poslovnih izgleda dosegnuo najvišu razinu u posljednjih 20 mjeseci.
Na institucionalnom planu, trgovinski sporazum Europske unije s Mercosurom suočava se s mogućim duljim odgodama nakon što je Europski parlament tijesnom većinom izglasao zahtjev za mišljenje Suda Europske unije o usklađenosti sporazuma s temeljnim ugovorima Unije. Time se povećava neizvjesnost oko budućih trgovinskih tokova i vremenskog okvira potencijalne provedbe sporazuma.
Fiskalna slika unutar EU-a ostaje heterogena. Javni dug europodručja na kraju trećeg tromjesečja 2025. iznosio je 88,5% BDP-a, dok je prosjek svih zemalja EU-a dosegnuo 82,1%, uz blagi porast na godišnjoj razini. Najviši omjeri duga i dalje su prisutni u južnim članicama, dok se Hrvatska s omjerom javnog duga od 57,2% BDP-a nalazi među 14 zemalja koje zadovoljavaju maastrichtske kriterije.
Britanski makroekonomski pokazatelji ostaju mješoviti. Tržište rada nastavilo je slabjeti, uz stopu nezaposlenosti na razini od 5,1% i daljnje usporavanje rasta plaća, osobito u privatnom sektoru. Istodobno, maloprodaja je u prosincu zabilježila blagi oporavak, dok je kompozitni indeks menadžera nabave porastao na najvišu razinu u gotovo dvije godine, što upućuje na solidan rast gospodarske aktivnosti. Inflacija je pritom privremeno ubrzala, no Bank of England i dalje očekuje njezin povratak prema ciljanih 2% tijekom proljetnih mjeseci.
Kina i Japan
Kinesko gospodarstvo poraslo je 4,5% u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini, dok je rast u 2025. dosegnuo 5%, u skladu sa službenim ciljem, ali uz najslabiju nominalnu stopu rasta od sredine 1970-ih (izuzev pandemijske 2020. godine). Iako je industrijska proizvodnja u prosincu ubrzala na 5,2% YoY, domaća potražnja ostaje slaba, maloprodaja je porasla tek 0,9%, a investicije u fiksnu imovinu pale su 3,8%, što je prvi godišnji pad u gotovo tri desetljeća. Rast je i dalje dominantno nošen industrijom i izvozom, no održivost tog modela dovedena je u pitanje zbog jačanja globalnog protekcionizma i nepovoljne bazne usporedbe u prvoj polovici 2026. godine.
U Japanu su tržišta obilježena političkom i fiskalnom neizvjesnošću nakon najave prijevremenih izbora i prijedloga privremenog ukidanja poreza na potrošnju hrane, što je potaknulo zabrinutost oko već visokog javnog duga. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu porastao je na oko 2,25%, najvišu razinu od 1997., uz snažne pomake i na duljem kraju krivulje. Bank of Japan zadržala je referentnu stopu na 0,75%, ali je dodatno pojačala poruku o mogućem daljnjem povećanju kamata, s obzirom na reviziju naviše inflacijskih i BDP projekcija te snažno tržište rada. Jen se tijekom tjedna kretao oko razine 158 prema dolaru, ali je ojačao nakon signala guvernera Bank of Japan o spremnosti na intervenciju u slučaju prekomjerne volatilnosti.
Prema podacima DZS-a, ukupan broj zaposlenih u prosincu 2025. iznosio je 1.717.302. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, rast zaposlenosti bio je znatno sporiji nego u ranijim razdobljima, dok je broj zaposlenih bio 0,4% viši nego u prosincu 2024. Podaci upućuju na nastavak trenda usporavanja rasta zaposlenosti na godišnjoj razini.
S druge strane, plaće nastavljaju rasti snažnim tempom. Prosječna mjesečna neto plaća za studeni 2025. iznosila je 1.498 eura, što predstavlja nominalni rast od 9,7% i realni rast od 5,7% na godišnjoj razini. Medijalna neto plaća porasla je još snažnije, za 10,0%, na 1.278 eura. U duljem razdoblju, prosječna neto plaća u Hrvatskoj više se nego udvostručila u posljednjih deset godina, s razine od oko 750 eura na približno 1.500 eura.
Na institucionalnom planu, Hrvatska se našla u fokusu europske javnosti nakon što su ministri financija zemalja europodručja nominirali guvernera HNB-a Borisa Vujčića za potpredsjednika ECB-a. Odluka je donesena u trećem krugu glasanja i bila je iznenađenje s obzirom na ranije preferencije Europskog parlamenta. Ako nominaciju potvrdi Europsko vijeće, Vujčić bi postao prva osoba iz srednje i istočne Europe na toj funkciji, što bi predstavljalo značajan institucionalni iskorak za Hrvatsku, osobito imajući u vidu relativno kratko članstvo u europodručju.
Na domaćem tržištu kapitala, dionički indeksi Zagrebačke burze prošli su tjedan blago porasli, uz izraženu volatilnost. CROBEX je završio tjedan s rastom od 0,3%, dok je CROBEX10 porastao 0,1%. Unatoč negativnim globalnim kretanjima početkom tjedna, snažan oporavak u drugom dijelu bio je dovoljan da se tjedan zaključi u plusu, pri čemu je CROBEX od početka godine porastao 3,3%.
SAD
Američka dionička tržišta započela su prošli tjedan snažnim padom, pri čemu je S&P 500 zabilježio najveći dnevni gubitak od listopada, nakon što je predsjednik Donald Trump najavio uvođenje novih carina europskim državama koje se protive američkim potezima vezanim uz Grenland. Strah od eskalacije globalnog trgovinskog rata potaknuo je izraženi “risk-off” sentiment. Međutim, sredinom tjedna tržišta su se oporavila nakon što je Trump signalizirao ublažavanje stava, navodeći da je postignut okvir budućeg dogovora s NATO-om, uz odgodu najavljenih carina. Dionice su tjedan završile iznad najnižih razina, unatoč izraženoj volatilnosti.
Na makroekonomskom planu, revidirani podaci američkog Ureda za ekonomsku analizu pokazali su da je gospodarstvo u trećem tromjesečju raslo po godišnjoj stopi od 4,4%, iznad prethodne procjene i ubrzanja u odnosu na drugo tromjesečje. Revizija naviše ponajprije je odraz snažnijeg izvoza i investicijske aktivnosti. Istodobno, temeljni indeks osobne potrošnje (core PCE), preferirana mjera inflacije Federalnih rezervi, porastao je u studenom 0,2% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa ostala povišena na 2,8%, iznad dugoročnog cilja Feda.
Podaci s tržišta rada i dalje ukazuju na relativno stabilne uvjete. Novi zahtjevi za naknadu za nezaposlene blago su porasli, ali su ostali ispod tržišnih očekivanja, dok je četverotjedni prosjek pao na najnižu razinu u dvije godine. Kontinuirani zahtjevi za naknadu također su se smanjili. Potrošački sentiment, prema istraživanju Sveučilišta Michigan, poboljšao se u siječnju u odnosu na prethodni mjesec, iako je i dalje znatno niži nego godinu ranije, uz naglašene zabrinutosti kućanstava oko kupovne moći i izgleda na tržištu rada.
Europa
Poslovna aktivnost u europodručju blago je porasla u siječnju, potaknuta rastom novih narudžbi. Prema anketama među menadžerima nabave, kompozitni indeks poslovne aktivnosti zadržao se na razini 51,5, što i dalje upućuje na ekspanziju, dok je optimizam u pogledu poslovnih izgleda dosegnuo najvišu razinu u posljednjih 20 mjeseci.
Na institucionalnom planu, trgovinski sporazum Europske unije s Mercosurom suočava se s mogućim duljim odgodama nakon što je Europski parlament tijesnom većinom izglasao zahtjev za mišljenje Suda Europske unije o usklađenosti sporazuma s temeljnim ugovorima Unije. Time se povećava neizvjesnost oko budućih trgovinskih tokova i vremenskog okvira potencijalne provedbe sporazuma.
Fiskalna slika unutar EU-a ostaje heterogena. Javni dug europodručja na kraju trećeg tromjesečja 2025. iznosio je 88,5% BDP-a, dok je prosjek svih zemalja EU-a dosegnuo 82,1%, uz blagi porast na godišnjoj razini. Najviši omjeri duga i dalje su prisutni u južnim članicama, dok se Hrvatska s omjerom javnog duga od 57,2% BDP-a nalazi među 14 zemalja koje zadovoljavaju maastrichtske kriterije.
Britanski makroekonomski pokazatelji ostaju mješoviti. Tržište rada nastavilo je slabjeti, uz stopu nezaposlenosti na razini od 5,1% i daljnje usporavanje rasta plaća, osobito u privatnom sektoru. Istodobno, maloprodaja je u prosincu zabilježila blagi oporavak, dok je kompozitni indeks menadžera nabave porastao na najvišu razinu u gotovo dvije godine, što upućuje na solidan rast gospodarske aktivnosti. Inflacija je pritom privremeno ubrzala, no Bank of England i dalje očekuje njezin povratak prema ciljanih 2% tijekom proljetnih mjeseci.
Kina i Japan
Kinesko gospodarstvo poraslo je 4,5% u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini, dok je rast u 2025. dosegnuo 5%, u skladu sa službenim ciljem, ali uz najslabiju nominalnu stopu rasta od sredine 1970-ih (izuzev pandemijske 2020. godine). Iako je industrijska proizvodnja u prosincu ubrzala na 5,2% YoY, domaća potražnja ostaje slaba, maloprodaja je porasla tek 0,9%, a investicije u fiksnu imovinu pale su 3,8%, što je prvi godišnji pad u gotovo tri desetljeća. Rast je i dalje dominantno nošen industrijom i izvozom, no održivost tog modela dovedena je u pitanje zbog jačanja globalnog protekcionizma i nepovoljne bazne usporedbe u prvoj polovici 2026. godine.
U Japanu su tržišta obilježena političkom i fiskalnom neizvjesnošću nakon najave prijevremenih izbora i prijedloga privremenog ukidanja poreza na potrošnju hrane, što je potaknulo zabrinutost oko već visokog javnog duga. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu porastao je na oko 2,25%, najvišu razinu od 1997., uz snažne pomake i na duljem kraju krivulje. Bank of Japan zadržala je referentnu stopu na 0,75%, ali je dodatno pojačala poruku o mogućem daljnjem povećanju kamata, s obzirom na reviziju naviše inflacijskih i BDP projekcija te snažno tržište rada. Jen se tijekom tjedna kretao oko razine 158 prema dolaru, ali je ojačao nakon signala guvernera Bank of Japan o spremnosti na intervenciju u slučaju prekomjerne volatilnosti.