Tjedni komentar tržišta 01.12.2025.
Hrvatska
Realni rast BDP-a usporio je u trećem tromjesečju na 2,3% (2,6% sezonski prilagođeno), što je najniža stopa rasta u gotovo pet godina. Slabljenje je očekivano s obzirom na kretanja pokazatelja tijekom ljeta. Prema rashodnoj strukturi, usporavanje je rezultat slabijeg izvoza usluga i potrošnje kućanstava, dok su državna potrošnja, investicije i izvoz roba dali pozitivan doprinos. U odnosu na prethodno tromjesečje, BDP je realno porastao za 0,3%.
Podaci za četvrto tromjesečje zasad upućuju na oporavak aktivnosti. Industrijska proizvodnja u listopadu porasla je za 5,5% na godišnjoj razini (3,0% u prvih devet mjeseci), dok je realna maloprodaja ojačala 4,1% godišnje, a 3,6% u prvih devet mjeseci 2025. Fiskalizacijski podaci za studeni također sugeriraju solidan rast potrošnje pred kraj godine. Istodobno, godišnja inflacija nastavlja slabiti, što povećava izglede da će se realni pokazatelji u završnici godine nešto poboljšati.
Vlada je za 2026. najavila povećanje neoporezivih pragova za studentski rad: na 4.800 eura za studente na poreznoj olakšici roditelja te na 12.000 eura za one koji nisu na olakšici. Ova će mjera omogućiti veći broj radnih sati bez gubitka poreznog statusa, te se očekuje pozitivan utjecaj na tržište rada i raspoloživi dohodak mladih.
Na Zagrebačkoj burzi glavni indeksi porasli su tijekom tjedna: CROBEX je ojačao 1,67% na 3.794 bodova, dok je CROBEX10 dodao 1,37% i tjedan zaključio na 2.414 bodova. Dodatnu pozornost izazvala je najavljena aukcija dionica Končara, u kojoj će se 50.000 dionica ponuditi institucionalnim ulagačima po rasponu cijena od 640 do 720 eura. Zbog snažnog rasta cijene dionice posljednjih mjeseci, pojedini mirovinski fondovi premašili su zakonske limite te su sada primorani prodavati dio pozicija.
SAD
Skraćeni trgovinski tjedan donio je snažan rast dionica na Wall Streetu, potaknut blagdanskim optimizmom. Dow je porastao za 3,2%, S&P 500 za 3,7%, dok je Nasdaq Composite zabilježio skok od čak 4,9%. Glavni dionički indeksi tako su se ponovno približili rekordnim razinama dosegnutima krajem listopada, a sentiment je bio podržan i očekivanjima da bi Fed mogao zadržati smireniji ton na nadolazećim sastancima.
Na makro razini objavljeni su odgođeni rujanski podaci zbog prethodnog shutdowna. Maloprodaja je porasla 0,2%, ispod očekivanih 0,4% i ispod 0,6% ostvarenih u kolovozu. PPI (indeks proizvođačkih cijena) istodobno je porastao 0,3%, što je u skladu s očekivanjima, dok je temeljni PPI (bez cijena energije i hrane) porastao za 0,1%, manje od procjena analitičara. Novi zahtjevi za naknade za nezaposlene pali su na 216 tisuća, dok su nastavljani zahtjevi porasli prema najvišim razinama od ljeta, što ukazuje na postupno slabljenje tržišta rada.
Povjerenje potrošača snažno je palo u studenome, indeks povjerenja potrošača smanjio se na 88,7, najnižu razinu od travnja. Prema komentarima analitičara, pogoršanje sentimenta odražava brige oko inflacije, trgovinskih napetosti i političkih čimbenika. Fedov Beige Book, izvješće koje se objavljuje 8 puta godišnje, dodatno je potvrdilo blago slabljenje gospodarske aktivnosti, uz primjetan pad zaposlenosti i umjerene inflatorne pritiske. Unatoč tome, jačina tehnološkog sektora i holiday sezona podržali su rast cijena dionica tijekom tjedna.
Europa
Inflacija u europodručju ostala je niska i u studenome, prema preliminarnim podacima iz Francuske, Italije i Španjolske, gdje se godišnje stope kreću između 0,8% i 3,1%. Tržišta očekuju da će agregatna inflacija eurozone, čiji se podaci objavljuju 2. prosinca, iznositi oko 2,2%. Objavljeni zapisnik sa sastanka ECB-a pokazao je da Upravno vijeće smatra trenutačnu razinu kamatnih stopa prikladnom te da planira pričekati nove podatke prije daljnjih poteza. Dio članova poručuje da možda neće biti potrebe za dodatnim smanjenjima, što podupire procjenu da se ciklus smanjenja kamatnih stopa približava završetku.
Kreditiranje kućanstava poraslo je 2,8% na godišnjoj razini u listopadu, najbržim tempom od ožujka 2023., dok je kreditiranje poduzeća poraslo 2,9%. Oporavak kreditne aktivnosti vidljiv je od sredine godine, paralelno s početkom ciklusa snižavanja kamatnih stopa ECB-a.
U UK-u, Ministarstvo financija najavilo je novi paket povećanja poreza u vrijednosti oko 26 milijardi funti u jesenskom proračunu za 2025., što je druga uzastopna godina rastućeg poreznog opterećenja. Nakon objave, britanski OBR (Ured za proračunsku odgovornost) smanjio je prognoze gospodarskog rasta te istaknuo da bi ukupno porezno opterećenje moglo porasti na oko 38% BDP-a do 2031., uz očekivani pad udjela javnog duga u BDP-u u idućih pet godina.
Kina i Japan
Dobit kineskog industrijskog sektora u listopadu je neočekivano pala za oko 5,5% na godišnjoj razini, nakon više od 20% rasta u prethodna dva mjeseca, što upućuje na gubitak zamaha kineskog gospodarstva u četvrtom kvartalu. Istodobno, deflatorni pritisci u proizvođačkim cijenama nastavljaju već 37. mjesec zaredom, unatoč vladinoj kampanji usmjerenoj na smanjenje cjenovnih ratova i prekomjerne proizvodnje u nizu sektora. Ipak, većina analitičara i dalje očekuje da će Kina ove godine ostvariti službeni cilj rasta BDP-a od oko 5%.
U Japanu je temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u Tokiju u studenome ostala blizu 2,8% na godišnjoj razini, iznad cilja Bank of Japan, dok su podaci o industrijskoj proizvodnji, maloprodaji i zaposlenosti i dalje solidni. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu porastao je na 1,81%, najvišu razinu u posljednjih 17 godina, potaknuvši očekivanja da bi BoJ u idućim mjesecima mogao krenuti u postupno zaoštravanje monetarne politike. Vlada je nedavno odobrila fiskalni paket vrijedan oko 21,3 bilijuna jena, djelomično financiran dodatnom emisijom obveznica, dok je jen ostao stabilan na razini od oko 156 JPY za američki dolar, jer velika razlika u kamatnim stopama i dalje ograničava njegov aprecijacijski potencijal.
- Hrvatska: Usporavanje rasta BDP-a, stabilni podaci o industriji i potrošnji te rast CROBEX-a uz pojačanu pozornost zbog najavljene aukcije Končara.
- SAD: Snažan rast dioničkih indeksa potaknut blagdanskim optimizmom i skraćenim trgovanjem, uz mješovite makro podatke i pad potrošačkog povjerenja.
- Europa: Inflacija u glavnim državama članicama blizu cilja ECB-a, uz očekivanja da je ciklus smanjenja kamatnih stopa pri kraju, kreditiranje kućanstava i poduzeća nastavlja rasti.
- Kina i Japan: Unatoč slabijoj industrijskoj dobiti i deflatornim pritiscima, Kina ostaje na putu ostvarivanja oko 5% rasta BDP-a ove godine; u Japanu stabilan jen i rast prinosa na državne obveznice, uz očekivanja daljnjeg zaoštravanja monetarne politike.
Hrvatska
Realni rast BDP-a usporio je u trećem tromjesečju na 2,3% (2,6% sezonski prilagođeno), što je najniža stopa rasta u gotovo pet godina. Slabljenje je očekivano s obzirom na kretanja pokazatelja tijekom ljeta. Prema rashodnoj strukturi, usporavanje je rezultat slabijeg izvoza usluga i potrošnje kućanstava, dok su državna potrošnja, investicije i izvoz roba dali pozitivan doprinos. U odnosu na prethodno tromjesečje, BDP je realno porastao za 0,3%.
Podaci za četvrto tromjesečje zasad upućuju na oporavak aktivnosti. Industrijska proizvodnja u listopadu porasla je za 5,5% na godišnjoj razini (3,0% u prvih devet mjeseci), dok je realna maloprodaja ojačala 4,1% godišnje, a 3,6% u prvih devet mjeseci 2025. Fiskalizacijski podaci za studeni također sugeriraju solidan rast potrošnje pred kraj godine. Istodobno, godišnja inflacija nastavlja slabiti, što povećava izglede da će se realni pokazatelji u završnici godine nešto poboljšati.
Vlada je za 2026. najavila povećanje neoporezivih pragova za studentski rad: na 4.800 eura za studente na poreznoj olakšici roditelja te na 12.000 eura za one koji nisu na olakšici. Ova će mjera omogućiti veći broj radnih sati bez gubitka poreznog statusa, te se očekuje pozitivan utjecaj na tržište rada i raspoloživi dohodak mladih.
Na Zagrebačkoj burzi glavni indeksi porasli su tijekom tjedna: CROBEX je ojačao 1,67% na 3.794 bodova, dok je CROBEX10 dodao 1,37% i tjedan zaključio na 2.414 bodova. Dodatnu pozornost izazvala je najavljena aukcija dionica Končara, u kojoj će se 50.000 dionica ponuditi institucionalnim ulagačima po rasponu cijena od 640 do 720 eura. Zbog snažnog rasta cijene dionice posljednjih mjeseci, pojedini mirovinski fondovi premašili su zakonske limite te su sada primorani prodavati dio pozicija.
SAD
Skraćeni trgovinski tjedan donio je snažan rast dionica na Wall Streetu, potaknut blagdanskim optimizmom. Dow je porastao za 3,2%, S&P 500 za 3,7%, dok je Nasdaq Composite zabilježio skok od čak 4,9%. Glavni dionički indeksi tako su se ponovno približili rekordnim razinama dosegnutima krajem listopada, a sentiment je bio podržan i očekivanjima da bi Fed mogao zadržati smireniji ton na nadolazećim sastancima.
Na makro razini objavljeni su odgođeni rujanski podaci zbog prethodnog shutdowna. Maloprodaja je porasla 0,2%, ispod očekivanih 0,4% i ispod 0,6% ostvarenih u kolovozu. PPI (indeks proizvođačkih cijena) istodobno je porastao 0,3%, što je u skladu s očekivanjima, dok je temeljni PPI (bez cijena energije i hrane) porastao za 0,1%, manje od procjena analitičara. Novi zahtjevi za naknade za nezaposlene pali su na 216 tisuća, dok su nastavljani zahtjevi porasli prema najvišim razinama od ljeta, što ukazuje na postupno slabljenje tržišta rada.
Povjerenje potrošača snažno je palo u studenome, indeks povjerenja potrošača smanjio se na 88,7, najnižu razinu od travnja. Prema komentarima analitičara, pogoršanje sentimenta odražava brige oko inflacije, trgovinskih napetosti i političkih čimbenika. Fedov Beige Book, izvješće koje se objavljuje 8 puta godišnje, dodatno je potvrdilo blago slabljenje gospodarske aktivnosti, uz primjetan pad zaposlenosti i umjerene inflatorne pritiske. Unatoč tome, jačina tehnološkog sektora i holiday sezona podržali su rast cijena dionica tijekom tjedna.
Europa
Inflacija u europodručju ostala je niska i u studenome, prema preliminarnim podacima iz Francuske, Italije i Španjolske, gdje se godišnje stope kreću između 0,8% i 3,1%. Tržišta očekuju da će agregatna inflacija eurozone, čiji se podaci objavljuju 2. prosinca, iznositi oko 2,2%. Objavljeni zapisnik sa sastanka ECB-a pokazao je da Upravno vijeće smatra trenutačnu razinu kamatnih stopa prikladnom te da planira pričekati nove podatke prije daljnjih poteza. Dio članova poručuje da možda neće biti potrebe za dodatnim smanjenjima, što podupire procjenu da se ciklus smanjenja kamatnih stopa približava završetku.
Kreditiranje kućanstava poraslo je 2,8% na godišnjoj razini u listopadu, najbržim tempom od ožujka 2023., dok je kreditiranje poduzeća poraslo 2,9%. Oporavak kreditne aktivnosti vidljiv je od sredine godine, paralelno s početkom ciklusa snižavanja kamatnih stopa ECB-a.
U UK-u, Ministarstvo financija najavilo je novi paket povećanja poreza u vrijednosti oko 26 milijardi funti u jesenskom proračunu za 2025., što je druga uzastopna godina rastućeg poreznog opterećenja. Nakon objave, britanski OBR (Ured za proračunsku odgovornost) smanjio je prognoze gospodarskog rasta te istaknuo da bi ukupno porezno opterećenje moglo porasti na oko 38% BDP-a do 2031., uz očekivani pad udjela javnog duga u BDP-u u idućih pet godina.
Kina i Japan
Dobit kineskog industrijskog sektora u listopadu je neočekivano pala za oko 5,5% na godišnjoj razini, nakon više od 20% rasta u prethodna dva mjeseca, što upućuje na gubitak zamaha kineskog gospodarstva u četvrtom kvartalu. Istodobno, deflatorni pritisci u proizvođačkim cijenama nastavljaju već 37. mjesec zaredom, unatoč vladinoj kampanji usmjerenoj na smanjenje cjenovnih ratova i prekomjerne proizvodnje u nizu sektora. Ipak, većina analitičara i dalje očekuje da će Kina ove godine ostvariti službeni cilj rasta BDP-a od oko 5%.
U Japanu je temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u Tokiju u studenome ostala blizu 2,8% na godišnjoj razini, iznad cilja Bank of Japan, dok su podaci o industrijskoj proizvodnji, maloprodaji i zaposlenosti i dalje solidni. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu porastao je na 1,81%, najvišu razinu u posljednjih 17 godina, potaknuvši očekivanja da bi BoJ u idućim mjesecima mogao krenuti u postupno zaoštravanje monetarne politike. Vlada je nedavno odobrila fiskalni paket vrijedan oko 21,3 bilijuna jena, djelomično financiran dodatnom emisijom obveznica, dok je jen ostao stabilan na razini od oko 156 JPY za američki dolar, jer velika razlika u kamatnim stopama i dalje ograničava njegov aprecijacijski potencijal.