- Hrvatska: Predstavljen je projekt Pantheon, veliki AI podatkovni centar vrijedan više od 50 mlrd. eura, dok je inflacija u travnju ubrzala na 5,8% pod utjecajem rasta cijena energije.
- SAD: Tržišta dosežu nove maksimume uz snažan rast zarada i AI momentum, dok makroekonomski podaci potvrđuju otpornost gospodarstva.
- Europa: Tržišta su prethodni tjedan bila pod pritiskom geopolitičkih rizika i rasta cijena energije, dok je ECB zadržala kamatne stope nepromijenjenima.
- Kina i Japan: Kina pokazuje stabilan rast bez potrebe za dodatnim poticajima, dok Japan bilježi rast inflacije i slabljenje valute uz oprezan pristup monetarnoj politici.
Hrvatska
Na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku predstavljen je projekt AI razvojnog i inovacijskog centra Topusko - Projekt Pantheon, čija vrijednost prema riječima investitora prelazi 50 milijardi eura. Planiran je kao jedan od tehnološki najnaprednijih podatkovnih centara u Europi, snage 1 GW i s razinom pouzdanosti iznad “Tier 4” standarda. U suradnji s Grupom Končar predviđena je izgradnja trafostanice i oko 280 kilometara dalekovoda, dok će partner Greenvolt razviti solarnu elektranu snage 500 MW namijenjenu opskrbi centra energijom. Moody’s je potvrdio kreditni rejting Hrvatske na razini A3 uz stabilne izglede, kako je izvijestilo Ministarstvo financija. Ovakva ocjena odražava stabilnost javnih financija, uz relativno umjeren javni dug te napredak u institucionalnom okviru i upravljanju. Prema preliminarnim podacima Državni zavod za statistiku (DZS), inflacija u Hrvatskoj u travnju je iznosila 5,8% na godišnjoj razini, dok su cijene u odnosu na prethodni mjesec porasle za 1,5%. Najveći doprinos rastu inflacije imale su cijene energije, koje su porasle 17,5%, dok su usluge poskupjele 8,2%, a hrana, piće i duhan 3,5%. Istodobno su cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda zabilježile blagi pad od 0,6%.
SAD
Unatoč pojačanoj geopolitičkoj neizvjesnosti povezanoj s ratom na Bliskom istoku te nešto restriktivnijim signalima sa sastanka američke središnje banke, globalna dionička tržišta pokazala su otpornost i ostvarila solidne prinose tijekom travnja. Većina glavnih indeksa zabilježila je snažan rast, pri čemu su dionice velikih kompanija nadmašile manje kompanije, dok su value strategije bile uspješnije od growth pristupa. Dodatni poticaj tržištu dao je rast cijena nafte, koji je pozitivno utjecao na energetski sektor. U takvom okruženju, indeks S&P 500 Index ostvario je prinos veći od 10% u travnju, što predstavlja njegov najbolji mjesečni rezultat od studenog 2020. Ključni pokretač rasta bili su solidni kvartalni rezultati kompanija. Više od polovice sastavnica indeksa već je objavilo financijska izvješća, a ukupna slika upućuje na otpornost korporativnih zarada. Time je u velikoj mjeri neutraliziran negativan sentiment vezan uz potencijalne pritiske viših cijena energije i drugih sirovina. Tržište nafte bilo je pritom izrazito volatilno, a referentna američka nafta (WTI) zaključila je tjedan s rastom većim od 7%. U fokusu investitora bili su i rezultati vodećih tehnoloških kompanija, tzv. Magnificent Seven. Većina objavljenih rezultata bila je u skladu ili iznad očekivanja. Alphabet Inc. zabilježio je snažan rast cijene dionice, potaknut kontinuirano visokom potražnjom za AI i cloud rješenjima, što sugerira da se intenzivna ulaganja u umjetnu inteligenciju počinju materijalizirati kroz poslovne rezultate. S druge strane, Meta Platforms zabilježila je značajan pad cijene dionice nakon najave dodatnog povećanja kapitalnih ulaganja u AI, uz izdavanje 25 milijardi USD novih korporativnih obveznica. Na monetarnom planu, Fed je referentne kamatne stope ostavio nepromijenjenima, u skladu s tržišnim očekivanjima. Ipak, komunikacija je izazvala određenu zabrinutost među investitorima. Naime, tri člana odbora usprotivila su se zadržavanju formulacije koja implicira potencijalno ublažavanje monetarne politike, dok je jedan član zagovarao smanjenje kamatnih stopa. Takav stupanj neslaganja unutar odbora predstavlja presedan u mandatu Jerome Powell, a tržišta su ga protumačila kao signal nešto restriktivnijeg stava. Dodatnu pažnju privukla je i Powellova najava da će, unatoč isteku mandata predsjednika Feda, ostati član Upravnog odbora još određeno vrijeme. Iako njegov mandat kao guvernera traje do siječnja 2028., takva praksa nije uobičajena, a kao razlog naveo je povećane političke i pravne pritiske na instituciju.
Europa
Europska dionička tržišta tijekom prethodnog tjedna u suštini su pokazivala stagnirajući trend, dok su investitori balansirali između solidnih korporativnih rezultata i povišenih geopolitičkih rizika.
STOXX 600 završio je tjedan gotovo nepromijenjen, uz simboličan rast od 0,10%. Sezona objava poslovnih rezultata nastavila je pružati podršku tržištu, uz naznake pozitivnog momentuma dobiti kompanija. Ipak, sentiment je ostao suzdržan zbog zastoja u pregovorima između SAD-a i Irana, pitanja Hormuškog tjesnaca te posljedično viših cijena nafte. Na razini pojedinačnih tržišta, njemački DAX porastao je 0,68%, dok je talijanski FTSE MIB zabilježio rast od 1,24%. Nasuprot tome, francuski CAC 40 pao je 0,53%, dok je britanski FTSE 100 Index ostao gotovo nepromijenjen. Većina europskih burzi bila je zatvorena u petak povodom Praznika rada, izuzev londonske burze. Na monetarnom planu, ECB je zadržala referente kamatne stope na istoj razini. Ipak, komunikacija je ukazala na povećane rizike za gospodarstvo europodručja, koji su se dodatno intenzivirali uslijed sukoba na Bliskom istoku. Upravno vijeće istodobno je detaljno raspravljalo o mogućnosti budućeg povećanja kamatnih stopa, što sugerira oprezan, ali potencijalno restriktivniji pristup monetarnoj politici. Makroekonomski pokazatelji upućuju na slabljenje ekonomskog sentimenta. Prema podacima Europske komisije, indikator ekonomskog raspoloženja pao je u travnju na 93,5 bodova, najnižu razinu od studenog 2020. Posebno je izraženo pogoršanje povjerenja potrošača, dok su industrijski i građevinski sektor pokazali relativno veću otpornost. Inflacijski pritisci ostaju prisutni. Preliminarni podaci pokazuju da je godišnja stopa inflacije u Njemačkoj u travnju dosegnula 2,9%, blago iznad 2,7% iz ožujka, ali ipak ispod tržišnih očekivanja. Glavni pokretač rasta cijena bio je energetski sektor. Na tržištu rada, podaci za Španjolsku ukazuju na pogoršanje u kratkom roku - stopa nezaposlenosti porasla je na 10,83% u prvom tromjesečju 2026., iznad očekivanja. Ipak, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, ukupan broj nezaposlenih je niži, što sugerira određeno strukturno poboljšanje.
Top of Form
Kina i Japan
Japanska dionička tržišta zabilježila su mješovite rezultate, pri čemu je Nikkei 225 pao 0,34%, dok je TOPIX porastao 0,33%. Ključni pokretač tržišnih kretanja bila je pojačana volatilnost na valutnom tržištu, osobito naglo jačanje jena, koje je tržište uglavnom pripisalo mogućoj intervenciji japanskih vlasti. Istodobno, Bank of Japan zadržala je kamatne stope na razini od oko 0,75%, ali uz izraženije restriktivne signale i podijeljenu odluku unutar odbora, što upućuje na rastući pritisak prema daljnjem zaoštravanju monetarne politike. Guverner Kazuo Ueda naglasio je kako inflacijski pritisci rastu zbog vanjskih šokova, dok su izgledi za gospodarski rast istodobno oslabjeli, čime se dodatno komplicira vođenje monetarne politike. U skladu s tim, središnja banka revidirala je naviše inflacijsku prognozu za 2026. godinu na 2,8%, dok je očekivani gospodarski rast značajno snižen na 0,5%.
Kineska dionička tržišta završila su skraćeni trgovački tjedan relativno stabilno, uz blago pozitivan sentiment potaknut poboljšanjem kreditnog izgleda zemlje. Indeks CSI 300 Index porastao je 0,80%, dok je Shanghai Composite Index zabilježio sličan rast. Nasuprot tome, hongkonško tržište, mjereno indeksom Hang Seng Index, palo je 0,78% uslijed slabijeg interesa stranih investitora prije praznika. Ključni pozitivan signal došao je od Moody’s agencije, koja je revidirala kreditni izgled Kine s “negativnog” na “stabilan”, uz zadržavanje rejtinga. Ova odluka temelji se na procjeni otpornosti kineskog gospodarstva, fiskalnog kapaciteta te činjenici da niske kamatne stope i visoka domaća štednja ograničavaju rizike povezane s rastućim javnim dugom.