- Hrvatska: Podaci HNB-a upućuju na nastavak snažnog rasta financijske imovine kućanstava, dok je domaće tržište kapitala zabilježilo tjedni rast uz pojačanu aktivnost investitora i pozitivne korporativne vijesti.
- SAD: Blaži inflacijski podaci i otpornost domaće potražnje pružili su podršku tržištima, iako su političke i trgovinske neizvjesnosti ostale u fokusu investitora.
- Europa: Europsko gospodarstvo pokazuje znakove oporavka, uz jačanje domaće potražnje i poboljšanje industrijske aktivnosti, dok su trgovinski tokovi i dalje pod utjecajem carina i promjena u globalnoj razmjeni.
- Kina i Japan: Kineska dionička tržišta nastavila su snažan uzlet potaknut tehnološkim optimizmom i solidnim izvoznim podacima, dok su japanske dionice ostale blizu povijesnih razina uz povećanu političku i monetarnu neizvjesnost.
Hrvatska
Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke ukazuju na nastavak snažnog rasta financijske imovine hrvatskih kućanstava. Na kraju trećeg tromjesečja 2025. ukupna financijska imovina dosegnula je 118 mlrd. eura, što predstavlja rast od 5,0% u odnosu na prethodno tromjesečje te 11,6% na godišnjoj razini. Pritom kućanstva i dalje akumuliraju znatna likvidna sredstva, s više od 50 mlrd. eura u gotovini i depozitima. Istodobno su financijske obveze porasle umjerenije, na oko 31 mlrd. eura, što je rezultiralo daljnjim jačanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na gotovo 88 mlrd. eura, odnosno približno 100% godišnjeg BDP-a Hrvatske.
Na tržištu kapitala, dionički indeksi Zagrebačke burze ostvarili su zapažen tjedni rast. CROBEX je porastao 2,0% i približio se razini od 4.000 bodova, dok je CROBEX10 ojačao 2,1%. Sektorski indeksi bilježili su raspon kretanja od blagog rasta u transportu do snažnog rasta u građevinskom sektoru. Posebno se istaknula dionica KOEI, koja je zabilježila gotovo 10-postotni tjedni rast uz rekordni promet, što upućuje na povećani interes investitora.
U segmentu korporativnih vijesti, KONČAR i HEP potpisali su ugovor o rekonstrukciji proizvodnih jedinica u Hidroelektrani Varaždin, vrijedan 95,2 milijuna eura. Projekt obuhvaća izradu tehničke dokumentacije, proizvodnju i isporuku opreme te ugradnju dvaju novih agregata, s planiranim završetkom radova do 2030. godine. Riječ je o značajnom ugovoru za Grupu KONČAR, koji dodatno potvrđuje njezinu snažnu poziciju u segmentu energetike i dugoročnih infrastrukturnih projekata.
SAD
Američka dionička tržišta zabilježila su blagi pad tijekom tjedna, pri čemu su investitore opteretili brojni politički i trgovinski naslovi. Među njima su se istaknule najave predsjednika Donalda Trumpa o mogućem ograničenju kamatnih stopa na kreditne kartice te prijedlogu uvođenja dodatnih carina na uvoz iz zemalja koje posluju s Iranom. Dodatnu zabrinutost izazvale su informacije o istrazi Ministarstva pravosuđa vezanoj uz svjedočenje predsjednika FED-a Jeromea Powella, što je ponovno otvorilo pitanje neovisnosti središnje banke.
Makroekonomski podaci bili su uglavnom pozitivni. Temeljna inflacija u prosincu porasla je najsporijim godišnjim tempom od ožujka 2021., pri čemu je temeljni CPI porastao 0,2% na mjesečnoj i 2,6% na godišnjoj razini, ispod tržišnih očekivanja. Ukupna inflacija iznosila je 2,7% godišnje. Proizvođačke cijene također su porasle 0,2% mjesečno i 3,0% godišnje, ponajviše zbog rasta cijena energije, što upućuje na ograničene, ali i dalje prisutne troškovne pritiske. Ipak, tržišta procjenjuju kako to nije dovoljan napredak da FED na idućoj sjednici nastavi sa spuštanjem kamatnih stopa.
Podaci o potrošnji pokazali su veću otpornost američkih kućanstava. Maloprodaja je u studenom porasla 0,6%, iznad očekivanja, no struktura rasta upućuje na umjereniji doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu u narednim tromjesečjima. Stambeni sektor pružio je pozitivna iznenađenja, prodaja novih kuća ostala je iznad procjena, dok je prodaja postojećih kuća porasla 5,1%, potaknuta nižim hipotekarnim kamatama i sporijim rastom cijena nekretnina. U tom kontekstu, prosječna kamatna stopa na 30-godišnje hipotekarne kredite nastavila je padati, približivši se razini od 6%, što dodatno podržava izglede za stabilizaciju tržišta nekretnina.
Europa
Europsko gospodarstvo pokazalo je znakove oporavka, s Njemačkom koja je u 2025. ostvarila prvi godišnji rast u tri godine. Preliminarni podaci pokazali su da je njemački BDP porastao 0,2% u četvrtom tromjesečju i na razini cijele godine, pri čemu su rast potaknuli veća potrošnja kućanstava i države. Istodobno je vanjska trgovina ostala slaba točka, izvoz je u 2025. pao 0,3% pod pritiskom viših američkih carina, jačeg eura i kineske konkurencije, dok je uvoz realno porastao 3,6%, što je dovelo do snažnog pada njemačkog trgovinskog suficita na oko 110 mlrd. eura, jednu od najnižih razina u više od dva desetljeća. Unatoč većoj potrošnji, Njemačka je dodatno smanjila proračunski deficit opće države.
Na razini eurozone, industrijska proizvodnja porasla je 0,7% u studenom, treći mjesec zaredom, ponajprije zahvaljujući većoj proizvodnji kapitalnih dobara. Investitorski sentiment dodatno se poboljšao početkom godine, dosegnuvši najvišu razinu od ljeta, potaknut optimističnijim gospodarskim očekivanjima. U Ujedinjenom Kraljevstvu, BDP je u studenom porastao 0,3% na mjesečnoj razini, iznad očekivanja, uz rast i usluga i industrijske proizvodnje, čemu je pridonijelo ponovno pokretanje proizvodnje u automobilskoj industriji.
Podaci o robnoj razmjeni EU-a s ostatkom svijeta pokazali su da je Europska unija u prvih 11 mjeseci 2025. ostvarila suficit od oko 122 mlrd. eura, uz rast izvoza i uvoza. Posebno se istaknula trgovina sa SAD-om, gdje su i izvoz i uvoz zabilježili snažan rast, djelomično zbog tzv. front loadinga (pomicanja narudžbi prije najavljenih carina). Iako je to privremeno povećalo robnu razmjenu, podaci za kasnije mjesece upućuju na ponovno slabljenje izvoza, što sugerira da će se puni negativni učinci carina na europsku trgovinu tek postupno materijalizirati. U tom kontekstu, dodatni pozitivan signal predstavlja privremeno postizanje političkog dogovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura, južnoameričkog trgovinskog bloka koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, a koji bi dugoročno mogao ublažiti dio vanjskotrgovinskih pritisaka.
Kina i Japan
Kineska dionička tržišta zabilježila su daljnji snažan rast, predvođen tehnološkim sektorom i dionicama povezanim s umjetnom inteligencijom, iako su regulatorna tijela najavila stroža pravila za trgovanje na marginu (engl. margin trading). Prema novim pravilima, ulagači će morati osigurati kolateral u visini pune vrijednosti kupljenih vrijednosnih papira, u odnosu na prethodnih 80%, što odražava zabrinutost vlasti zbog brzine nedavnog rasta tržišta. Unatoč tome, CSI 300 indeks se ranije u mjesecu popeo na najvišu razinu u gotovo četiri godine, uz rekordno visoku razinu zaduženja investitora. Makroekonomski podaci bili su pozitivni, izvoz je u prosincu porastao 6,6% na godišnjoj razini, najbržim tempom u tri mjeseca, dok je trgovinski suficit u 2025. dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna USD. Rast izvoza prema jugoistočnoj Aziji i Europi nadoknadio je pad isporuka u SAD, potvrđujući otpornost kineske industrije, ali i povećavajući rizik trgovinskih napetosti s pojedinim partnerima.
Japanska dionička tržišta kretala su se oko rekordnih razina, pri čemu su investitori fokus preusmjerili na politička zbivanja. Najava mogućih prijevremenih izbora početkom veljače potaknula je očekivanja snažnijeg fiskalnog poticaja u slučaju pobjede vladajuće stranke, što je dodatno podržalo sektore poput umjetne inteligencije, nuklearne energije i obrane. Jen je kratkotrajno oslabio, prije nego što se stabilizirao oko razine od 158,1 JPY/USD, uz izjave ministra financija koji je poručio da je vlada spremna reagirati na prekomjerne valutne pomake.. Na tržištu obveznica, prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na oko 2,18%, odražavajući zabrinutost investitora zbog mogućih dodatnih fiskalnih poticaja i ranijeg zaoštravanja monetarne politike. Iako se i dalje očekuje sljedeće povećanje kamatnih stopa od strane Bank of Japan tijekom godine, slabljenje jena potaknulo je špekulacije da bi do tog poteza moglo doći ranije, uz naglasak središnje banke na potrebu održivog rasta plaća.
Najnoviji podaci Hrvatske narodne banke ukazuju na nastavak snažnog rasta financijske imovine hrvatskih kućanstava. Na kraju trećeg tromjesečja 2025. ukupna financijska imovina dosegnula je 118 mlrd. eura, što predstavlja rast od 5,0% u odnosu na prethodno tromjesečje te 11,6% na godišnjoj razini. Pritom kućanstva i dalje akumuliraju znatna likvidna sredstva, s više od 50 mlrd. eura u gotovini i depozitima. Istodobno su financijske obveze porasle umjerenije, na oko 31 mlrd. eura, što je rezultiralo daljnjim jačanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na gotovo 88 mlrd. eura, odnosno približno 100% godišnjeg BDP-a Hrvatske.
Na tržištu kapitala, dionički indeksi Zagrebačke burze ostvarili su zapažen tjedni rast. CROBEX je porastao 2,0% i približio se razini od 4.000 bodova, dok je CROBEX10 ojačao 2,1%. Sektorski indeksi bilježili su raspon kretanja od blagog rasta u transportu do snažnog rasta u građevinskom sektoru. Posebno se istaknula dionica KOEI, koja je zabilježila gotovo 10-postotni tjedni rast uz rekordni promet, što upućuje na povećani interes investitora.
U segmentu korporativnih vijesti, KONČAR i HEP potpisali su ugovor o rekonstrukciji proizvodnih jedinica u Hidroelektrani Varaždin, vrijedan 95,2 milijuna eura. Projekt obuhvaća izradu tehničke dokumentacije, proizvodnju i isporuku opreme te ugradnju dvaju novih agregata, s planiranim završetkom radova do 2030. godine. Riječ je o značajnom ugovoru za Grupu KONČAR, koji dodatno potvrđuje njezinu snažnu poziciju u segmentu energetike i dugoročnih infrastrukturnih projekata.
SAD
Američka dionička tržišta zabilježila su blagi pad tijekom tjedna, pri čemu su investitore opteretili brojni politički i trgovinski naslovi. Među njima su se istaknule najave predsjednika Donalda Trumpa o mogućem ograničenju kamatnih stopa na kreditne kartice te prijedlogu uvođenja dodatnih carina na uvoz iz zemalja koje posluju s Iranom. Dodatnu zabrinutost izazvale su informacije o istrazi Ministarstva pravosuđa vezanoj uz svjedočenje predsjednika FED-a Jeromea Powella, što je ponovno otvorilo pitanje neovisnosti središnje banke.
Makroekonomski podaci bili su uglavnom pozitivni. Temeljna inflacija u prosincu porasla je najsporijim godišnjim tempom od ožujka 2021., pri čemu je temeljni CPI porastao 0,2% na mjesečnoj i 2,6% na godišnjoj razini, ispod tržišnih očekivanja. Ukupna inflacija iznosila je 2,7% godišnje. Proizvođačke cijene također su porasle 0,2% mjesečno i 3,0% godišnje, ponajviše zbog rasta cijena energije, što upućuje na ograničene, ali i dalje prisutne troškovne pritiske. Ipak, tržišta procjenjuju kako to nije dovoljan napredak da FED na idućoj sjednici nastavi sa spuštanjem kamatnih stopa.
Podaci o potrošnji pokazali su veću otpornost američkih kućanstava. Maloprodaja je u studenom porasla 0,6%, iznad očekivanja, no struktura rasta upućuje na umjereniji doprinos osobne potrošnje gospodarskom rastu u narednim tromjesečjima. Stambeni sektor pružio je pozitivna iznenađenja, prodaja novih kuća ostala je iznad procjena, dok je prodaja postojećih kuća porasla 5,1%, potaknuta nižim hipotekarnim kamatama i sporijim rastom cijena nekretnina. U tom kontekstu, prosječna kamatna stopa na 30-godišnje hipotekarne kredite nastavila je padati, približivši se razini od 6%, što dodatno podržava izglede za stabilizaciju tržišta nekretnina.
Europa
Europsko gospodarstvo pokazalo je znakove oporavka, s Njemačkom koja je u 2025. ostvarila prvi godišnji rast u tri godine. Preliminarni podaci pokazali su da je njemački BDP porastao 0,2% u četvrtom tromjesečju i na razini cijele godine, pri čemu su rast potaknuli veća potrošnja kućanstava i države. Istodobno je vanjska trgovina ostala slaba točka, izvoz je u 2025. pao 0,3% pod pritiskom viših američkih carina, jačeg eura i kineske konkurencije, dok je uvoz realno porastao 3,6%, što je dovelo do snažnog pada njemačkog trgovinskog suficita na oko 110 mlrd. eura, jednu od najnižih razina u više od dva desetljeća. Unatoč većoj potrošnji, Njemačka je dodatno smanjila proračunski deficit opće države.
Na razini eurozone, industrijska proizvodnja porasla je 0,7% u studenom, treći mjesec zaredom, ponajprije zahvaljujući većoj proizvodnji kapitalnih dobara. Investitorski sentiment dodatno se poboljšao početkom godine, dosegnuvši najvišu razinu od ljeta, potaknut optimističnijim gospodarskim očekivanjima. U Ujedinjenom Kraljevstvu, BDP je u studenom porastao 0,3% na mjesečnoj razini, iznad očekivanja, uz rast i usluga i industrijske proizvodnje, čemu je pridonijelo ponovno pokretanje proizvodnje u automobilskoj industriji.
Podaci o robnoj razmjeni EU-a s ostatkom svijeta pokazali su da je Europska unija u prvih 11 mjeseci 2025. ostvarila suficit od oko 122 mlrd. eura, uz rast izvoza i uvoza. Posebno se istaknula trgovina sa SAD-om, gdje su i izvoz i uvoz zabilježili snažan rast, djelomično zbog tzv. front loadinga (pomicanja narudžbi prije najavljenih carina). Iako je to privremeno povećalo robnu razmjenu, podaci za kasnije mjesece upućuju na ponovno slabljenje izvoza, što sugerira da će se puni negativni učinci carina na europsku trgovinu tek postupno materijalizirati. U tom kontekstu, dodatni pozitivan signal predstavlja privremeno postizanje političkog dogovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Mercosura, južnoameričkog trgovinskog bloka koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, a koji bi dugoročno mogao ublažiti dio vanjskotrgovinskih pritisaka.
Kina i Japan
Kineska dionička tržišta zabilježila su daljnji snažan rast, predvođen tehnološkim sektorom i dionicama povezanim s umjetnom inteligencijom, iako su regulatorna tijela najavila stroža pravila za trgovanje na marginu (engl. margin trading). Prema novim pravilima, ulagači će morati osigurati kolateral u visini pune vrijednosti kupljenih vrijednosnih papira, u odnosu na prethodnih 80%, što odražava zabrinutost vlasti zbog brzine nedavnog rasta tržišta. Unatoč tome, CSI 300 indeks se ranije u mjesecu popeo na najvišu razinu u gotovo četiri godine, uz rekordno visoku razinu zaduženja investitora. Makroekonomski podaci bili su pozitivni, izvoz je u prosincu porastao 6,6% na godišnjoj razini, najbržim tempom u tri mjeseca, dok je trgovinski suficit u 2025. dosegnuo rekordnih 1,2 bilijuna USD. Rast izvoza prema jugoistočnoj Aziji i Europi nadoknadio je pad isporuka u SAD, potvrđujući otpornost kineske industrije, ali i povećavajući rizik trgovinskih napetosti s pojedinim partnerima.
Japanska dionička tržišta kretala su se oko rekordnih razina, pri čemu su investitori fokus preusmjerili na politička zbivanja. Najava mogućih prijevremenih izbora početkom veljače potaknula je očekivanja snažnijeg fiskalnog poticaja u slučaju pobjede vladajuće stranke, što je dodatno podržalo sektore poput umjetne inteligencije, nuklearne energije i obrane. Jen je kratkotrajno oslabio, prije nego što se stabilizirao oko razine od 158,1 JPY/USD, uz izjave ministra financija koji je poručio da je vlada spremna reagirati na prekomjerne valutne pomake.. Na tržištu obveznica, prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na oko 2,18%, odražavajući zabrinutost investitora zbog mogućih dodatnih fiskalnih poticaja i ranijeg zaoštravanja monetarne politike. Iako se i dalje očekuje sljedeće povećanje kamatnih stopa od strane Bank of Japan tijekom godine, slabljenje jena potaknulo je špekulacije da bi do tog poteza moglo doći ranije, uz naglasak središnje banke na potrebu održivog rasta plaća.