- Hrvatska: Inflacija ubrzava uz snažan rast cijena energije, dok realni sektor pokazuje mješovite signale, a tržište kapitala bilježi blagi pad.
- SAD: Tržište rada pokazuje prve znakove hlađenja uz pad potražnje za radnom snagom, dok industrijska aktivnost ostaje stabilna uz rast cjenovnih pritisaka, a financijska tržišta bilježe oporavak unatoč volatilnosti povezanoj s geopolitičkim rizicima.
- Europa: Inflacija u europodručju ponovno ubrzava pod utjecajem rasta cijena energije, dok makro podaci ukazuju na neujednačenu gospodarsku dinamiku i niže projekcije rasta u ključnim ekonomijama.
- Kina i Japan: Kineski makro podaci upućuju na stabilizaciju gospodarske aktivnosti uz rast troškovnih pritisaka, dok Japan ostaje pod pritiskom viših cijena nafte i slabije domaće potražnje, uz špekulacije o zaoštravanju monetarne politike.
Hrvatska
Hrvatska je zaprimila osmu tranšu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 869,9 milijuna eura, čime je ukupno povučeno 73% raspoloživih sredstava, uz ispunjenje 62% planiranih ciljeva. Istovremeno, inflacija je u ožujku ubrzala na 4,8% na godišnjoj razini (s 3,8% u veljači), ponajviše pod utjecajem rasta cijena energenata, pri čemu je Hrvatska zabilježila najvišu inflaciju u europodručju.
Makroekonomski pokazatelji realnog sektora upućuju na neujednačenu dinamiku, uz stagnaciju zaposlenosti u industriji na mjesečnoj razini te pad od 5,3% na godišnjoj razini. Industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 0,8% u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini porasla za 1,2%, što sugerira blago slabljenje kratkoročne aktivnosti uz umjeren rast u odnosu na prošlu godinu.
Na domaćem tržištu kapitala, glavni dionički indeksi zabilježili su pad, pri čemu je CROBEX pao za 0,55, a CROBEX10 za 1,13%. Sektorski gledano, većina indeksa bila je u minusu, dok su pojedinačne dionice zabilježile širi raspon kretanja.
SAD
Podaci s tržišta rada upućuju na postupno popuštanje pritisaka, pri čemu je ADP izvijestio o otvaranju 62 tisuće novih radnih mjesta u ožujku, iznad očekivanja, dok su inicijalni zahtjevi za naknade za nezaposlene pali na 202 tisuće. Ipak, kontinuirani zahtjevi su porasli, a broj otvorenih radnih mjesta smanjen je na 6,9 milijuna, uz pad zapošljavanja na najnižu razinu od 2020., što sugerira slabljenje potražnje za radnom snagom.
Potrošačko povjerenje blago se poboljšalo u ožujku, unatoč rastu troškova povezanih s tarifama i geopolitičkim napetostima. Industrijska aktivnost nastavila je rasti treći mjesec zaredom, pri čemu je indeks menadžera nabave (PMI) u proizvodnji porastao na 52,7, potaknut rastom novih narudžbi i proizvodnje. Međutim, zaposlenost u sektoru nastavlja padati, dok su cjenovni pritisci dosegnuli najvišu razinu od sredine 2022., što upućuje na potencijalne inflacijske rizike u narednom razdoblju.
Na financijskim tržištima, američki dionički indeksi završili su tjedan u pozitivnom teritoriju unatoč izraženoj volatilnosti, uz Nasdaq kao predvodnika rasta. Kretanja su bila snažno uvjetovana geopolitičkim signalima vezanima uz Bliski istok, dok su prinosi na državne obveznice blago pali (10-godišnji prinos na oko 4,31%), dijelom i pod utjecajem umirujućih poruka predsjednika Feda Jeromea Powella vezanih uz inflacijska očekivanja.
Europa
Godišnja stopa inflacije u europodručju porasla je na 2,5% u ožujku (s 1,9% u veljači), ponajviše zbog rasta cijena energije od 4,9%, dok su pritisci u ostalim komponentama inflacije ublaženi. Istovremeno, vodeći njemački ekonomski instituti značajno su snizili prognozu rasta za 2026. na 0,6% (s 1,3%), ističući negativan utjecaj energetskog šoka povezanog s geopolitičkim napetostima.
Makroekonomski pokazatelji upućuju na divergentna kretanja među europskim gospodarstvima. Industrijska aktivnost u Španjolskoj se pogoršala, pri čemu je PMI indeks pao na 48,7, znatno ispod očekivanja, dok je Švedska zabilježila snažan oporavak proizvodnje uz rast PMI indeksa na 56,3, najvišu razinu od 2022., potaknut rastom zaposlenosti i narudžbi. U Švicarskoj je maloprodaja zabilježila umjeren rast, uz razlike između snažnijeg neprehrambenog i slabijeg prehrambenog segmenta.
U Ujedinjenom Kraljevstvu industrijska aktivnost blago je oslabila, pri čemu je PMI indeks u proizvodnji revidiran naniže na 51,0 u ožujku, uz pad proizvodnje prvi put u šest mjeseci, iako novi nalozi i rokovi isporuke upućuju na poboljšanje u pozadini. Istovremeno, tržište nekretnina pokazuje znakove ubrzanja, s rastom cijena kuća od 2,2% na godišnjoj razini u ožujku, što sugerira određenu otpornost domaće potražnje unatoč slabijoj industrijskoj dinamici.
Kina i Japan
Kineski makroekonomski podaci za ožujak ukazuju na poboljšanje aktivnosti, pri čemu je službeni PMI indeks u proizvodnji porastao na 50,4, a u uslužnom sektoru na 50,1, dok je privatni PMI indeks dosegnuo 50,8, sugerirajući širenje i u državnom i privatnom sektoru. Ipak, rastući ulazni troškovi upućuju na neujednačen oporavak i pritisak na profitne marže. U međuvremenu, Kina je zajedno s Pakistanom predložila inicijativu za smirivanje napetosti na Bliskom istoku, naglašavajući važnost zaštite ključnih transportnih ruta. Dodatno, početak ukidanja poreznih olakšica na izvoz za niz industrijskih proizvoda od 1. travnja implicira veće troškove za izvoznike i potencijalno ubrzanje konsolidacije u pogođenim sektorima.
Japansko tržište bilo je pod snažnim utjecajem geopolitičkih tenzija i rasta cijena nafte, što je negativno djelovalo na sentiment s obzirom na visoku energetsku ovisnost zemlje. Očekivanja mogućeg povećanja kamatnih stopa od strane Bank of Japan dodatno su se intenzivirala, dok je prinos na 10-godišnju državnu obveznicu ostao stabilan na 2,38%. Jen je blago ojačao prema dolaru, potaknut signalima mogućih intervencija vlasti na deviznom tržištu. S druge strane, makro podaci ukazuju na slabosti u domaćoj potražnji. Rast inflacije u Tokiju bio je nešto niži od očekivanja, dok su industrijska proizvodnja i maloprodaja zabilježile pad iznad konsenzusa, potvrđujući krhkost gospodarskog oporavka.