- Hrvatska: Hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježi otpornost tržišta rada i turizma, dok rast fiskalnih rizika ostaje u fokusu, uz blago pozitivan tjedan na domaćem tržištu kapitala.
- SAD: Inflacijski pritisci u SAD-u ponovno su se pojačali, učvrstivši očekivanja da će FED zadržati restriktivnu monetarnu politiku dulje od ranijih procjena, dok rast prinosa na dugoročne obveznice dodatno povećava pritisak na financijska tržišta.
- Europa: Europsko gospodarstvo nastavilo je pokazivati umjerene znakove stabilizacije u industrijskom sektoru, no sentiment investitora i dalje ostaje pod pritiskom slabijeg rasta, viših cijena energije i političke neizvjesnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu.
- Kina i Japan: Kinesko gospodarstvo nastavilo je pokazivati otpornost kroz snažnije uslužne aktivnosti, inflaciju i vanjsku trgovinu, dok je u Japanu rast prinosa i slabljenje jena dodatno pojačalo očekivanja zaoštravanja monetarne politike Bank of Japan.
Hrvatska
Povjerenstvo za fiskalnu politiku upozorilo je na pogoršanje fiskalnih trendova i pozvalo Vladu RH na restriktivniju fiskalnu politiku. Istaknuto je kako je fiskalna politika u 2025. zadržala ekspanzivan i prociklički karakter, uz snažan rast rashoda i pogoršanje salda opće države. Manjak opće države premašio je granicu od 3% BDP-a, dok su rashodi države između 2022. i 2025. porasli za više od 50%. Iako se omjer javnog duga prema BDP-u nastavio smanjivati, Povjerenstvo upozorava da je velik dio poboljšanja posljedica inflacije i snažnog nominalnog rasta gospodarstva, a ne strukturnog jačanja fiskalne pozicije.
Na domaćem tržištu rada trendovi su i dalje pozitivni. Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima u ožujku je porastao 1,1% na godišnjoj razini, dok je prosječna neto plaća u Zagrebu za veljaču iznosila 1.753 eura, uz godišnji rast od 7,7%. Istodobno, Hrvatska je prema podacima Eurostata zabilježila četvrti najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji na godišnjoj razini, što ukazuje na nastavak slabosti industrijskog sektora unatoč otpornosti osobne potrošnje i tržišta rada.
Na domaćem tržištu kapitala CROBEX je zabilježio tjedni rast od 0,1%, dok je CROBEX10 porastao 0,72%. U fokusu investitora bila je i završena transakcija preuzimanja kompanija Zvijezda plus i Zvijezda Podjetje od strane Žito grupe. Vrijednost transakcije iznosila je 115,7 milijuna eura, uključujući financijsku imovinu i obveze preuzetih društava, čime je Žito dodatno ojačalo svoju prisutnost na regionalnom prehrambenom tržištu.
Turistički sektor nastavio je ostvarivati snažne rezultate, pri čemu je u hrvatskim zračnim lukama tijekom ožujka zabilježeno više od 486 tisuća putnika, što predstavlja rast od 7,5% u odnosu na prošlu godinu. Dodatno, Europska investicijska banka odobrila je HBOR-u kreditnu liniju vrijednu 200 milijuna eura za financiranje projekata privatnog i javnog sektora, s naglaskom na zelenu tranziciju i održiva ulaganja.
SAD
Inflacija u SAD-u ubrzala je u travnju, pri čemu je indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao 0,6% na mjesečnoj i 3,8% na godišnjoj razini, što predstavlja najveći godišnji rast od svibnja 2023. godine. Temeljna inflacija također je nadmašila očekivanja tržišta, dok su rast cijena energenata i dalje bili glavni pokretač inflacijskih pritisaka. Dodatnu zabrinutost izazvali su podaci o proizvođačkim cijenama (PPI), koje su zabilježile najveći mjesečni rast od 2022. godine. Predstavnici FED-a pritom su upozorili da se inflacija ponovno kreće u neželjenom smjeru, povećavajući očekivanja da će kamatne stope ostati povišene kroz dulje razdoblje.
Makroekonomski podaci ostali su mješoviti. Maloprodaja je u travnju porasla 0,5% na mjesečnoj razini, sporije nego prethodnog mjeseca, dok su zahtjevi za naknadama za nezaposlene blago porasli, sugerirajući postupno popuštanje na tržištu rada. Istodobno, rast prinosa na dugoročne američke državne obveznice dodatno se intenzivirao, pri čemu je prinos na 30-godišnju obveznicu premašio 5,1%, najvišu razinu u gotovo dva desetljeća. Investitori sve više preispituju mogućnost skorog smanjenja kamatnih stopa, osobito u okruženju tvrdokornije inflacije i rastućih fiskalnih troškova SAD-a.
U fokusu tržišta bio je i završetak drugog mandata Jeromea Powella na čelu FED-a, kojeg bi trebao naslijediti Kevin Warsh. Powellovo razdoblje obilježili su pandemijska kriza, agresivno monetarno zaoštravanje i borba s najvišom inflacijom u posljednjih nekoliko desetljeća. Iako FED nije uspio vratiti inflaciju prema ciljanoj razini od 2%, tržište rada ostalo je relativno snažno, a gospodarstvo je izbjeglo recesiju unatoč najagresivnijem ciklusu podizanja kamatnih stopa od globalne financijske krize.
Europa
Industrijska proizvodnja u europodručju porasla je u ožujku 0,2% na mjesečnoj razini, nešto ispod tržišnih očekivanja, pri čemu su najveći doprinos rastu dale kategorije intermedijarnih i kapitalnih dobara. Na razini pojedinih država, Njemačka je zabilježila pad industrijske proizvodnje, dok su Francuska, Italija i Španjolska ostvarile rast. Istodobno, njemački indeks ekonomskog sentimenta ZEW poboljšao se u svibnju na -10,2 bodova, nadmašivši očekivanja tržišta, iako je ostao u negativnom teritoriju pod utjecajem slabije industrijske aktivnosti, viših cijena energije i inflacije iznad 2%.
Na tržištu rada, Francuska je zabilježila rast stope nezaposlenosti na 8,1% u prvom tromjesečju, najvišu razinu od početka 2021. godine, što dodatno ukazuje na slabljenje gospodarskog zamaha u dijelu najvećih europskih gospodarstava.
U Ujedinjenom Kraljevstvu politička neizvjesnost dodatno je opteretila tržišni sentiment nakon pojačanih pritisaka na premijera Keira Starmera i nagađanja o mogućim promjenama unutar vodstva Laburističke stranke. Istodobno, maloprodaja je u travnju pala 3,0% na godišnjoj razini, znatno ispod dugoročnog prosjeka, što upućuje na nastavak slabosti potrošačke aktivnosti i dodatni pritisak na britansko gospodarstvo.
Kina i Japan
Kineska uslužna aktivnost ubrzala je u travnju iznad očekivanja, pri čemu je indeks menadžera nabave u uslužnom sektoru porastao na 52,6, a kompozitni indeks menadžera nabave na 53,1, ponajviše zahvaljujući snažnijoj domaćoj potražnji i rastu novih narudžbi. Inflacijski podaci također su signalizirali stabilizaciju gospodarstva, uz ubrzanje proizvođačkih cijena na 2,8% YoY i rast potrošačkih cijena na 1,2% YoY. Vanjskotrgovinski podaci ostali su snažni, pri čemu je izvoz porastao 14,1% YoY, dok su uvoz i domaća potražnja dodatno ojačali. U fokusu tržišta bio je i summit Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu, koji je ublažio zabrinutosti oko daljnje eskalacije trgovinskih i tehnoloških napetosti između SAD-a i Kine.
Japansko tržište bilo je obilježeno rastom prinosa na državne obveznice i slabljenjem jena, dok su investitori povećali očekivanja da bi Bank of Japan uskoro mogla dodatno podići kamatne stope. Prinos na 10-godišnju japansku obveznicu porastao je na 2,71%, najvišu razinu od 1997. godine, dok je jen oslabio prema razini od 158,7 za dolar. Istodobno, dionice povezane sa sektorom poluvodiča i umjetne inteligencije bile su pod pritiskom realizacije dobiti nakon snažnog rasta prethodnih tjedana. Makroekonomski podaci ostali su mješoviti, proizvođačke cijene snažno su ubrzale, dok je potrošnja kućanstava nastavila slabiti, dodatno naglašavajući osjetljivost japanskog gospodarstva na rast cijena energenata i uvoznih troškova.