Tjedni komentar tržišta 27.10.2025.
- Hrvatska: Rast CROBEX-a i plaća, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, ali rast proračunskog manjka; najavljena nova minimalna plaća za 2026. godinu.
- SAD: Stabilna inflacija i rast poslovne aktivnosti potaknuli optimizam na tržištima, dok indeksi dionica dosežu nove rekordne razine.
- Europa: Rast ekonomske aktivnosti u europodručju na najvišu razinu u gotovo godinu i pol dana, potaknut snažnijim uslužnim sektorom i većim povjerenjem potrošača.
- Kina i Japan: Kinesko gospodarstvo poraslo je 4,8%, uz slabiju domaću potražnju i pad investicija, dok vlasti najavljuju jačanje tehnološke samodostatnosti. U Japanu tržišta pozdravila izbor nove premijerke, rast prinosa na obveznice i inflacija iznad cilja BoJ-a.
Hrvatska
Glavni dionički indeksi nastavili su svoj rast u proteklome tjednu: CROBEX je zabilježio rast od 1,61%, a CROBEX10 od 2,21%. Na Zagrebačkoj burzi započela je sezona objave kvartalnih izvješća, a prve su rezultate predstavile Zagrebačka banka, Kraš, Imperial Riviera i Valamar Riviera. Dodatnu pozornost tržišta privukla je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, koja je uoči objave rezultata kupila dionice kompanije, što je naknadno prijavila kao nenamjernu pogrešku. Ipak, dionica Podravke zabilježila je tjedni rast od 4,43%.
Javni dug na kraju lipnja iznosio je 51 milijardu eura, što je povećanje od 1,8 milijardi odnosno 3,7 % u odnosu na kraj lipnja 2024., objavila je Hrvatska narodna banka. Unatoč nominalnom rastu, udio javnog duga u BDP-u smanjen je s 59,3 % na 57,5 %, zahvaljujući bržem rastu nominalnog BDP-a. Istodobno, prema podacima Eurostata, proračunski manjak opće države u drugom tromjesečju 2025. iznosio je 4,2 % BDP-a, što predstavlja pogoršanje u odnosu na prethodne godine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz 2025. (isplaćena u rujnu) iznosila je 1.446 eura, što je porast od 9,2 % nominalno i 4,9 % realno u odnosu na isti mjesec prošle godine. Medijalna neto plaća iznosila je 1.245 eura, odnosno 9,8 % više nego u kolovozu 2024. godine. Vlada je najavila da će minimalna bruto plaća u 2026. godini iznositi 1.050 eura, što predstavlja povećanje od 8,25 % u odnosu na ovu godinu.
SAD
U uvjetima ograničenog pristupa ekonomskim podacima zbog blokade savezne vlade, investitori su s velikim iščekivanjem dočekali rujanski izvještaj o inflaciji. Podaci su pokazali rast potrošačkih cijena od 3,0% na godišnjoj razini, nešto ispod tržišnih očekivanja od 3,1%, dok je temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, također iznosila 3,0%. Rezultati su protumačeni kao znak da se inflacijski pritisci postupno stabiliziraju, što je dodatno pojačalo očekivanja o novom smanjenju kamatnih stopa.
Istodobno, poslovna aktivnost ojačala je u listopadu: kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) porastao je na 54,8, najvišu razinu u tri mjeseca, uz rast i u uslužnom i u proizvodnom sektoru. Premda je optimizam proizvođača ostao skroman zbog zabrinutosti oko trgovinskih politika i carina, tržišta su reagirala pozitivno. Glavni dionički indeksi zabilježili su snažan rast, pri čemu su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq dosegnuli nove rekordne razine. Dow Jones je porastao za 2,2%, S&P 500 za 1,9%, a Nasdaq za 2,3%. Prema podacima Refinitiva, kompanije iz sastava S&P 500 na putu su da u trećem tromjesečju ostvare rast prihoda od 6,7% i dobit od 10,4% u odnosu na prošlu godinu, pri čemu tehnološki i financijski sektor prednjače po doprinosu ukupnim rezultatima.
Europa
Ekonomska aktivnost u europodručju zabilježila je snažan oporavak u listopadu, pri čemu je kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) porastao na 52,2, najvišu razinu u 17 mjeseci. Rast je podržan snažnim uslužnim sektorom i povećanjem novih narudžbi, osobito u Njemačkoj, dok Francuska i dalje bilježi pad poslovne aktivnosti. Prema podacima Europske komisije, poboljšano je i povjerenje potrošača, koje je poraslo na najvišu razinu u osam mjeseci. Eurostat je istodobno objavio podatke o javnom dugu država članica na kraju drugog tromjesečja 2025., pri čemu je Hrvatska zadržala povoljan omjer duga i BDP-a, ispod referentne razine iz Maastrichtških kriterija.
Japan i Kina
Kinesko gospodarstvo poraslo je 4,8% u trećem kvartalu na godišnjoj razini, čime se približava službenom cilju rasta od oko 5% za 2025. godinu. Ipak, podaci ukazuju na slabiju domaću potražnju: maloprodaja je u rujnu porasla svega 3,0% godišnje, dok su investicije u fiksnu imovinu u prvih devet mjeseci pale 0,5%. Industrijska proizvodnja ostvarila je snažniji rast od očekivanja (6,5%), potaknuta izvozom, no dugotrajni pad tržišta nekretnina i deflacijski pritisci i dalje ograničavaju potrošnju. Vlada je na nedavnom plenarom zasjedanju Komunističke partije najavila jačanje tehnološke samodostatnosti i povećanje udjela proizvodnje u gospodarstvu kroz novi petogodišnji plan za razdoblje od 2026. do 2030. godine.
Tržišta su pozitivno reagirala na izbor Sanae Takaichi za premijerku Japana, uz očekivanja fiskalnih poticaja i stabilnije vlade. Nagađanja o mogućem velikom paketu poticaja dovela su do slabljenja jena prema američkom dolaru. Prinos na 10-godišnje državne obveznice porastao je na 1,65%, dok inflacija ostaje iznad cilja središnje banke Japana, a osnovni indeks potrošačkih cijena porastao je 2,9% na godišnjoj razini u rujnu.
Glavni dionički indeksi nastavili su svoj rast u proteklome tjednu: CROBEX je zabilježio rast od 1,61%, a CROBEX10 od 2,21%. Na Zagrebačkoj burzi započela je sezona objave kvartalnih izvješća, a prve su rezultate predstavile Zagrebačka banka, Kraš, Imperial Riviera i Valamar Riviera. Dodatnu pozornost tržišta privukla je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, koja je uoči objave rezultata kupila dionice kompanije, što je naknadno prijavila kao nenamjernu pogrešku. Ipak, dionica Podravke zabilježila je tjedni rast od 4,43%.
Javni dug na kraju lipnja iznosio je 51 milijardu eura, što je povećanje od 1,8 milijardi odnosno 3,7 % u odnosu na kraj lipnja 2024., objavila je Hrvatska narodna banka. Unatoč nominalnom rastu, udio javnog duga u BDP-u smanjen je s 59,3 % na 57,5 %, zahvaljujući bržem rastu nominalnog BDP-a. Istodobno, prema podacima Eurostata, proračunski manjak opće države u drugom tromjesečju 2025. iznosio je 4,2 % BDP-a, što predstavlja pogoršanje u odnosu na prethodne godine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz 2025. (isplaćena u rujnu) iznosila je 1.446 eura, što je porast od 9,2 % nominalno i 4,9 % realno u odnosu na isti mjesec prošle godine. Medijalna neto plaća iznosila je 1.245 eura, odnosno 9,8 % više nego u kolovozu 2024. godine. Vlada je najavila da će minimalna bruto plaća u 2026. godini iznositi 1.050 eura, što predstavlja povećanje od 8,25 % u odnosu na ovu godinu.
SAD
U uvjetima ograničenog pristupa ekonomskim podacima zbog blokade savezne vlade, investitori su s velikim iščekivanjem dočekali rujanski izvještaj o inflaciji. Podaci su pokazali rast potrošačkih cijena od 3,0% na godišnjoj razini, nešto ispod tržišnih očekivanja od 3,1%, dok je temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, također iznosila 3,0%. Rezultati su protumačeni kao znak da se inflacijski pritisci postupno stabiliziraju, što je dodatno pojačalo očekivanja o novom smanjenju kamatnih stopa.
Istodobno, poslovna aktivnost ojačala je u listopadu: kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) porastao je na 54,8, najvišu razinu u tri mjeseca, uz rast i u uslužnom i u proizvodnom sektoru. Premda je optimizam proizvođača ostao skroman zbog zabrinutosti oko trgovinskih politika i carina, tržišta su reagirala pozitivno. Glavni dionički indeksi zabilježili su snažan rast, pri čemu su Dow Jones, S&P 500 i Nasdaq dosegnuli nove rekordne razine. Dow Jones je porastao za 2,2%, S&P 500 za 1,9%, a Nasdaq za 2,3%. Prema podacima Refinitiva, kompanije iz sastava S&P 500 na putu su da u trećem tromjesečju ostvare rast prihoda od 6,7% i dobit od 10,4% u odnosu na prošlu godinu, pri čemu tehnološki i financijski sektor prednjače po doprinosu ukupnim rezultatima.
Europa
Ekonomska aktivnost u europodručju zabilježila je snažan oporavak u listopadu, pri čemu je kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) porastao na 52,2, najvišu razinu u 17 mjeseci. Rast je podržan snažnim uslužnim sektorom i povećanjem novih narudžbi, osobito u Njemačkoj, dok Francuska i dalje bilježi pad poslovne aktivnosti. Prema podacima Europske komisije, poboljšano je i povjerenje potrošača, koje je poraslo na najvišu razinu u osam mjeseci. Eurostat je istodobno objavio podatke o javnom dugu država članica na kraju drugog tromjesečja 2025., pri čemu je Hrvatska zadržala povoljan omjer duga i BDP-a, ispod referentne razine iz Maastrichtških kriterija.
Japan i Kina
Kinesko gospodarstvo poraslo je 4,8% u trećem kvartalu na godišnjoj razini, čime se približava službenom cilju rasta od oko 5% za 2025. godinu. Ipak, podaci ukazuju na slabiju domaću potražnju: maloprodaja je u rujnu porasla svega 3,0% godišnje, dok su investicije u fiksnu imovinu u prvih devet mjeseci pale 0,5%. Industrijska proizvodnja ostvarila je snažniji rast od očekivanja (6,5%), potaknuta izvozom, no dugotrajni pad tržišta nekretnina i deflacijski pritisci i dalje ograničavaju potrošnju. Vlada je na nedavnom plenarom zasjedanju Komunističke partije najavila jačanje tehnološke samodostatnosti i povećanje udjela proizvodnje u gospodarstvu kroz novi petogodišnji plan za razdoblje od 2026. do 2030. godine.
Tržišta su pozitivno reagirala na izbor Sanae Takaichi za premijerku Japana, uz očekivanja fiskalnih poticaja i stabilnije vlade. Nagađanja o mogućem velikom paketu poticaja dovela su do slabljenja jena prema američkom dolaru. Prinos na 10-godišnje državne obveznice porastao je na 1,65%, dok inflacija ostaje iznad cilja središnje banke Japana, a osnovni indeks potrošačkih cijena porastao je 2,9% na godišnjoj razini u rujnu.