Ovaj tjedan bio je izuzetno turbulentan za financijska tržišta. Glavni burzovni indeksi doživjeli su nagli pad nakon što je Donald Trump najavio tzv. "recipročne" carine, koje su bile znatno veće od očekivanog. Osnovna stopa iznosi 10%, ali određene države znatno su teže pogođene. Kina se suočava s ogromnim carinama od 54%, Vijetnam odmah iza s 46%, dok Europska unija, u usporedbi, prolazi gotovo bezbolno sa 20%, što se smatra "udarcem po prstima“. Na tržištima ponovno vlada nestabilnost i izbjegavanje rizika. Upravo kad se činilo da situacija ne može biti gora, Kina je uzvratila udarac, objavivši u petak carinu od 34% na američku robu. Trgovinski rat više nije samo prijetnja - on je stvarnost. I to stvarnost koja ozbiljno trese globalna tržišta i uvodi dodatnu neizvjesnost u već napetu ekonomsku klimu.
SAD: Najveći tjedni pad burzi u posljednjih pet godina nakon objave novih carina
Američke dionice doživjele su snažan pad nakon što je administracija Donalda Trumpa najavila šire i strože carine nego što se očekivalo. Ovo je izazvalo strahove od usporavanja gospodarskog rasta, ponovnog jačanja inflacije i mogućnosti recesije. Najviše su pogođene male kompanije - indeks Russell 2000 pao je za oko 10% u tjedan dana i sada je više od 30% ispod svog povijesnog maksimuma. Istovremeno, S&P 500 zabilježio je najgori tjedni rezultat u više od pet godina. Četvrtak je donio najveći jednodnevni pad za neke burzovne indekse od 2020. godine, a trend pada nastavio se i u petak. Više zemalja, uključujući Kinu, najavilo je protumjere i pregovore s SAD-om, što je dodatno pojačalo strah od trgovinskog rata i povećalo nesigurnost oko globalne trgovinske politike. Zbog svega toga, očekivanja o smanjenju kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi (Fed) u 2025. naglo su porasla - ulagači vjeruju da bi Fed mogao biti prisiljen olabaviti monetarnu politiku kako bi ublažio negativne učinke novih mjera. Predsjednik Fed-a, Jerome Powell, izjavio je u petak da je razina nesigurnosti visoka te da su rizici za gospodarstvo pojačani. Naglasio je da će veće carine vjerojatno dovesti do više inflacije i slabijeg rasta. Ipak, dodao je i da je teško procijeniti koliko će ti učinci trajati i koliki će biti, te da je gospodarstvo još uvijek u "dobroj poziciji", što omogućava Fed-u da pričeka s odlukama dok se ne razjasni situacija. U utorak je Institut za upravljanje opskrbom (ISM) objavio indeks menadžera nabave za proizvodni sektor za ožujak. Podaci pokazuju da se proizvodna aktivnost ponovno vratila u fazu kontrakcije nakon dva mjeseca rasta. Nove narudžbe padaju već drugi mjesec zaredom, a indeks cijena skočio je za sedam postotnih bodova - na 69,4%, uglavnom zbog učinka novih carina. (Vrijednosti iznad 50% označavaju rast, a ispod 50% pad aktivnosti.) Sektor usluga i dalje raste, ali sporijim tempom. ISM-ov indeks uslužnih djelatnosti iznosio je 50,8%, što je pad u odnosu na veljaču (53,5%) i ispod očekivanja (53%). Indeks cijena za usluge blago je pao u odnosu na prethodni mjesec, ali ostao je visok - 60,9%. Predsjednik ISM-ove anketne komisije, Steve Miller, izjavio je da je značajno porastao broj tvrtki koje prijavljuju rast troškova povezan s carinama. Izvješće Ministarstva rada o zapošljavanju pokazalo je da je u ožujku u SAD-u otvoreno 228.000 novih radnih mjesta - znatno više od revidiranih 117.000 u veljači i procijenjenih 130.000. Nezaposlenost je lagano porasla na 4,2%. Ovaj snažan izvještaj sugerira da je američko tržište rada i dalje otporno unatoč nesigurnostima oko trgovinske politike i inflacije. Međutim, pozitivan ton izvještaja nije bio dovoljan da popravi raspoloženje na tržištima - investitori su i dalje bili fokusirani na moguće negativne posljedice novih carinskih mjera. Američke državne obveznice ostvarile su dobitke tijekom tjedna, jer su ulagači tražili sigurnost u svjetlu povećanog rizika povezanog s carinama. Prinosi su se smanjili nakon najave carina - 10-godišnja državna obveznica pala je ispod 4% po prvi put od listopada, iako je tjedan započela na 4,2%. (Cijene obveznica i prinosi se kreću u suprotnim smjerovima.) Loši ISM podaci dodatno su potaknuli strah od usporavanja rasta i pojačali negativno raspoloženje, što je dodatno povećalo potražnju za obveznicama.
EUROPA: Europske burze oštro pale zbog američkih carina
Europski burzovni indeksi snažno su pali nakon najave viših carina u SAD-u. STOXX 600 završio je tjedan s padom od 8,44%, što je njegov najveći pad u posljednjih pet godina. Glavni nacionalni indeksi također su doživjeli velike gubitke:
SAD: Najveći tjedni pad burzi u posljednjih pet godina nakon objave novih carina
Američke dionice doživjele su snažan pad nakon što je administracija Donalda Trumpa najavila šire i strože carine nego što se očekivalo. Ovo je izazvalo strahove od usporavanja gospodarskog rasta, ponovnog jačanja inflacije i mogućnosti recesije. Najviše su pogođene male kompanije - indeks Russell 2000 pao je za oko 10% u tjedan dana i sada je više od 30% ispod svog povijesnog maksimuma. Istovremeno, S&P 500 zabilježio je najgori tjedni rezultat u više od pet godina. Četvrtak je donio najveći jednodnevni pad za neke burzovne indekse od 2020. godine, a trend pada nastavio se i u petak. Više zemalja, uključujući Kinu, najavilo je protumjere i pregovore s SAD-om, što je dodatno pojačalo strah od trgovinskog rata i povećalo nesigurnost oko globalne trgovinske politike. Zbog svega toga, očekivanja o smanjenju kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi (Fed) u 2025. naglo su porasla - ulagači vjeruju da bi Fed mogao biti prisiljen olabaviti monetarnu politiku kako bi ublažio negativne učinke novih mjera. Predsjednik Fed-a, Jerome Powell, izjavio je u petak da je razina nesigurnosti visoka te da su rizici za gospodarstvo pojačani. Naglasio je da će veće carine vjerojatno dovesti do više inflacije i slabijeg rasta. Ipak, dodao je i da je teško procijeniti koliko će ti učinci trajati i koliki će biti, te da je gospodarstvo još uvijek u "dobroj poziciji", što omogućava Fed-u da pričeka s odlukama dok se ne razjasni situacija. U utorak je Institut za upravljanje opskrbom (ISM) objavio indeks menadžera nabave za proizvodni sektor za ožujak. Podaci pokazuju da se proizvodna aktivnost ponovno vratila u fazu kontrakcije nakon dva mjeseca rasta. Nove narudžbe padaju već drugi mjesec zaredom, a indeks cijena skočio je za sedam postotnih bodova - na 69,4%, uglavnom zbog učinka novih carina. (Vrijednosti iznad 50% označavaju rast, a ispod 50% pad aktivnosti.) Sektor usluga i dalje raste, ali sporijim tempom. ISM-ov indeks uslužnih djelatnosti iznosio je 50,8%, što je pad u odnosu na veljaču (53,5%) i ispod očekivanja (53%). Indeks cijena za usluge blago je pao u odnosu na prethodni mjesec, ali ostao je visok - 60,9%. Predsjednik ISM-ove anketne komisije, Steve Miller, izjavio je da je značajno porastao broj tvrtki koje prijavljuju rast troškova povezan s carinama. Izvješće Ministarstva rada o zapošljavanju pokazalo je da je u ožujku u SAD-u otvoreno 228.000 novih radnih mjesta - znatno više od revidiranih 117.000 u veljači i procijenjenih 130.000. Nezaposlenost je lagano porasla na 4,2%. Ovaj snažan izvještaj sugerira da je američko tržište rada i dalje otporno unatoč nesigurnostima oko trgovinske politike i inflacije. Međutim, pozitivan ton izvještaja nije bio dovoljan da popravi raspoloženje na tržištima - investitori su i dalje bili fokusirani na moguće negativne posljedice novih carinskih mjera. Američke državne obveznice ostvarile su dobitke tijekom tjedna, jer su ulagači tražili sigurnost u svjetlu povećanog rizika povezanog s carinama. Prinosi su se smanjili nakon najave carina - 10-godišnja državna obveznica pala je ispod 4% po prvi put od listopada, iako je tjedan započela na 4,2%. (Cijene obveznica i prinosi se kreću u suprotnim smjerovima.) Loši ISM podaci dodatno su potaknuli strah od usporavanja rasta i pojačali negativno raspoloženje, što je dodatno povećalo potražnju za obveznicama.
EUROPA: Europske burze oštro pale zbog američkih carina
Europski burzovni indeksi snažno su pali nakon najave viših carina u SAD-u. STOXX 600 završio je tjedan s padom od 8,44%, što je njegov najveći pad u posljednjih pet godina. Glavni nacionalni indeksi također su doživjeli velike gubitke:
- FTSE MIB (Italija): -10,56%
- DAX (Njemačka): -8,10%
- CAC 40 (Francuska): -8,10%
- FTSE 100 (UK): -6,97%
Navedeni padovi odražavaju globalnu zabrinutost zbog trgovinske politike SAD-a i mogućih posljedica za gospodarski rast. Prema izvorima koje prenosi Bloomberg, kreatori politike u Europskoj središnjoj banci (ECB) spremni su pauzirati sa snižavanjem kamatnih stopa, s obzirom na povećanu neizvjesnost koju je izazvala nova američka trgovinska politika. Guverner talijanske središnje banke Fabio Panetta složio se da ECB mora biti oprezan s daljnjim spuštanjem kamatnih stopa, prema pisanju Reutersa. No, guverner grčke središnje banke Yannis Stournaras, izjavio je za Bloomberg kako će carine imati ograničen utjecaj na rast i da ne predstavljaju prepreku za smanjenje kamata u travnju. Unatoč neslaganjima unutar ECB-a, nakon Trumpovog govora tržišta su povećala očekivanja da će ECB smanjiti kamatnu stopu već u travnju - vjerojatnost tog poteza narasla je na 90%, a investitori su potpuno ukalkulirali smanjenje do lipnja. Godišnja inflacija u eurozoni usporila je u ožujku na 2,2%, s 2,3% u veljači. Osnovni inflacijski pritisci bili su blaži od očekivanih, što dodatno podržava šanse za smanjenje kamatnih stopa. Podaci Eurostata također pokazuju da tržište rada ostaje snažno - nezaposlenost u veljači pala je na rekordno niskih 6,1%, što ukazuje na i dalje snažnu potražnju za radnom snagom unatoč općoj nesigurnosti. Cijene kuća u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu rasle u ožujku, prekinuvši niz od sedam mjeseci rasta. Ovo se događa uoči promjena u porezu na transakcije koje stupaju na snagu krajem mjeseca. Podaci Banke Engleske ukazuju i na usporavanje aktivnosti na tržištu. U veljači je odobreno 65.481 hipotekarnih kredita, što je pad u odnosu na 66.041 u siječnju i najniža razina od kolovoza prošle godine.
JAPAN: Japanske burze tonu nakon najave američkih carina
Nakon što je administracija Donalda Trumpa najavila 10% carinu na sav uvoz u SAD, te dodatnu, iznenađujuće visoku recipročnu carinu od 24% na robu iz Japana, japansko tržište dionica doživjelo je značajan tjedni pad. Nikkei 225 indeks pao je za 9%, dok je širi indeks TOPIX zabilježio pad od 10%. Banke osjetljive na kamatne stope predvodile su val prodaja dionica, što je bilo potaknuto snažnim padom prinosa na japanske državne obveznice (JGB). Prinos na 10-godišnju JGB obveznicu pao je s 1,56% na 1,18% u samo tjedan dana. Dodatno, japanski proizvođači automobila nastavili su zaostajati za ostatkom tržišta jer su i dalje pod pritiskom prethodno najavljenih 25% carina na automobile iz Japana. Japanska vlada izjavila je da će i dalje tražiti izuzeće od tih mjera. U uvjetima povećane nesigurnosti u svijetu, investitori su se okrenuli sigurnijim imovinama, što je dovelo do jačanja japanskog jena. Tečaj se pomaknuo na donji kraj raspona oko 146 jena za američki dolar, u odnosu na 149,8 iz prethodnog tjedna. Ovo jačanje jena dodatno otežava položaj japanskog izvoznog sektora, koji se već bori s posljedicama carina. S obzirom na moguće izravne i neizravne učinke američkih carina na globalno i japansko gospodarstvo, sve je više očekivanja da bi Banka Japana (BoJ) mogla odgoditi svoje planirano povećanje kamatnih stopa. Guverner Kazuo Ueda izjavio je da carine stvaraju pritisak prema dolje na gospodarski rast, i u Japanu i globalno, te povećavaju gospodarsku nesigurnost. Učinak na inflaciju ostaje nejasan - usporavanje rasta moglo bi sniziti cijene, dok bi problemi u opskrbnim lancima mogli dodatno potaknuti inflaciju. Ueda je naglasio da će BoJ pažljivo analizirati sve potencijalne utjecaje i na temelju toga odlučivati o monetarnoj politici. Središnji scenarij i dalje predviđa povećanje kamatnih stopa, ako se prognoze za gospodarstvo i inflaciju ostvare, ali u komunikaciji sve više ističu rizike za rast povezane s carinama.
KINA: Kina uzvraća carinama nakon američkog poteza
Kineska tržišta dionica pala su tijekom tjedna koji je bio skraćen zbog praznika. Za tjedan zaključen u četvrtak, CSI 300 indeks (koji prati dionice na kopnenom dijelu Kine) pao je za 1,37%, dok je Shanghai Composite izgubio 0,28%. U Hong Kongu je Hang Seng indeks zabilježio pad od 2,46%. U petak su burze u Kini i Hong Kongu bile zatvorene zbog Qingming festivala. Nakon što je administracija predsjednika Trumpa povećala carine na kinesku robu za 34%, Peking je odmah uzvratio istom mjerom: 34% carine na sav uvoz iz SAD-a, počevši od 10. travnja. Osim toga, Kina je uvela niz dodatnih mjera koje odmah stupaju na snagu, s ciljem ograničavanja bilateralne trgovine:
JAPAN: Japanske burze tonu nakon najave američkih carina
Nakon što je administracija Donalda Trumpa najavila 10% carinu na sav uvoz u SAD, te dodatnu, iznenađujuće visoku recipročnu carinu od 24% na robu iz Japana, japansko tržište dionica doživjelo je značajan tjedni pad. Nikkei 225 indeks pao je za 9%, dok je širi indeks TOPIX zabilježio pad od 10%. Banke osjetljive na kamatne stope predvodile su val prodaja dionica, što je bilo potaknuto snažnim padom prinosa na japanske državne obveznice (JGB). Prinos na 10-godišnju JGB obveznicu pao je s 1,56% na 1,18% u samo tjedan dana. Dodatno, japanski proizvođači automobila nastavili su zaostajati za ostatkom tržišta jer su i dalje pod pritiskom prethodno najavljenih 25% carina na automobile iz Japana. Japanska vlada izjavila je da će i dalje tražiti izuzeće od tih mjera. U uvjetima povećane nesigurnosti u svijetu, investitori su se okrenuli sigurnijim imovinama, što je dovelo do jačanja japanskog jena. Tečaj se pomaknuo na donji kraj raspona oko 146 jena za američki dolar, u odnosu na 149,8 iz prethodnog tjedna. Ovo jačanje jena dodatno otežava položaj japanskog izvoznog sektora, koji se već bori s posljedicama carina. S obzirom na moguće izravne i neizravne učinke američkih carina na globalno i japansko gospodarstvo, sve je više očekivanja da bi Banka Japana (BoJ) mogla odgoditi svoje planirano povećanje kamatnih stopa. Guverner Kazuo Ueda izjavio je da carine stvaraju pritisak prema dolje na gospodarski rast, i u Japanu i globalno, te povećavaju gospodarsku nesigurnost. Učinak na inflaciju ostaje nejasan - usporavanje rasta moglo bi sniziti cijene, dok bi problemi u opskrbnim lancima mogli dodatno potaknuti inflaciju. Ueda je naglasio da će BoJ pažljivo analizirati sve potencijalne utjecaje i na temelju toga odlučivati o monetarnoj politici. Središnji scenarij i dalje predviđa povećanje kamatnih stopa, ako se prognoze za gospodarstvo i inflaciju ostvare, ali u komunikaciji sve više ističu rizike za rast povezane s carinama.
KINA: Kina uzvraća carinama nakon američkog poteza
Kineska tržišta dionica pala su tijekom tjedna koji je bio skraćen zbog praznika. Za tjedan zaključen u četvrtak, CSI 300 indeks (koji prati dionice na kopnenom dijelu Kine) pao je za 1,37%, dok je Shanghai Composite izgubio 0,28%. U Hong Kongu je Hang Seng indeks zabilježio pad od 2,46%. U petak su burze u Kini i Hong Kongu bile zatvorene zbog Qingming festivala. Nakon što je administracija predsjednika Trumpa povećala carine na kinesku robu za 34%, Peking je odmah uzvratio istom mjerom: 34% carine na sav uvoz iz SAD-a, počevši od 10. travnja. Osim toga, Kina je uvela niz dodatnih mjera koje odmah stupaju na snagu, s ciljem ograničavanja bilateralne trgovine:
- Ograničenje izvoza rijetkih zemnih metala, važnih za proizvodnju visoke tehnologije
- Istraga o dampingu uvoza CT rendgenskih cijevi iz SAD-a
- Zabrana uvoza peradi i sirka od nekoliko američkih tvrtki
- Stavljanje 11 američkih obrambenih tvrtki na tzv. "listu nepouzdanih subjekata"
- Još nekoliko sličnih mjera najavljeno je istovremeno od strane više kineskih ministarstava u petak navečer.
Brzina i opseg kineske reakcije iznenadili su mnoge analitičare, jer je Peking u prošlosti obično čekao da američke carine stupe na snagu prije nego što bi odgovorio. Prema Bloombergu, nove američke carine povećat će prosječnu stopu carina na gotovo sve kineske proizvode na najmanje 54%. Također, nove američke carine mogle bi smanjiti kineski BDP za 1% do 2% godišnje, no kineska vlada ima kapacitete za ublažavanje tog udara. Vjerojatno će uvođenje fiskalnih poticaja biti provedeno postupno tijekom godine, dok se bude pratilo koliko štete će carine nanijeti gospodarstvu i hoće li postojati prostor za eventualne pregovore i ublažavanje mjera.