- Hrvatska: Turistički rezultati u prvih sedam mjeseci bili su 1% bolji nego u istom razdoblju rekordne prošle godine, dok je realni rast neto plaća od 3,1% nastavio podupirati kupovnu moć stanovništva.
- SAD: Rast prinosa i cijena nafte pritisnuo je tržišta, dok snažna poslovna aktivnost i povišeni ulazni troškovi podupiru očekivanja duljeg razdoblja restriktivne monetarne politike.
- Europa: Europske dionice oslabile su zbog viših prinosa i inflacijskih rizika, premda ubrzanje poslovne aktivnosti u europodručju potvrđuje otpornost gospodarstva.
- Kina i Japan: Slabiji kineski gospodarski pokazatelji povećali su očekivanja dodatnih poticaja, dok su japanske dionice snažno pale zbog rasta prinosa i cijena energije te sve izglednijeg povećanja kamatnih stopa.
Hrvatska
Slovenska Ilirika postala je prvi inozemni član Zagrebačke burze putem udaljenog pristupa, čime se dodatno jača povezanost hrvatskog i slovenskog tržišta kapitala te olakšava pristup hrvatskim vrijednosnim papirima. Na Zagrebačkoj burzi tijekom tjedna prevladavalo je mirno trgovanje uz nisku likvidnost, a CROBEX je završio gotovo nepromijenjen, na 4.423,45 bodova. Od domaćih makroekonomskih pokazatelja, prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2026. porasle su 3,9% na godišnjoj razini, dok je u prvoj polovici godine izdano 14,3% manje građevinskih dozvola nego u istom razdoblju prethodne godine. Turistička sezona zasad se odvija u skladu s očekivanjima. U prvih sedam mjeseci ostvareno je 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što je 1% više nego u istom razdoblju prošlogodišnje rekordne sezone. Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u lipnju iznosila je 1.555 eura, uz nominalni godišnji rast od 7,7% i realni rast od 3,1%. Medijalna neto plaća iznosila je 1.345 eura, što predstavlja rast od 9,1% na godišnjoj razini.
SAD
Glavni američki dionički indeksi završili su tjedan u minusu, pod pritiskom povišenih prinosa na državne obveznice, ponovnog zaoštravanja odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rasta cijena nafte te slabosti dionica iz sektora poluvodiča i umjetne inteligencije. Opreznom raspoloženju investitora pridonijeli su i neujednačeni rezultati nekoliko kompanija iz sektora maloprodaje. Najveći pad zabilježio je indeks S&P MidCap 400, koji je oslabio 2,46%, dok su Nasdaq Composite i Russell 2000 pali 2,05% odnosno 1,65%. Najotporniji je bio Dow Jones Industrial Average, s padom od 0,85%. Prinosi na dugoročne američke državne obveznice porasli su početkom tjedna, pri čemu je prinos na tridesetogodišnju obveznicu dosegnuo najvišu razinu od 2007. godine. Prodajni pritisak bio je potaknut sve većom zabrinutošću oko američkih javnih financija te snažnom emisijom državnog i korporativnog duga, uključujući zaduživanje povezano s financiranjem ulaganja u umjetnu inteligenciju. Dodatnu zabrinutost oko inflacije izazvao je rast cijena nafte uslijed obnovljenih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Cijene državnih obveznica oporavile su se u srijedu, nakon što je američko Ministarstvo financija najavilo da će najmanje udvostručiti planirani opseg otkupa dugoročnog duga. Ipak, veći dio tog pomaka poništen je pred kraj tjedna jer su ulagači počeli sumnjati da će program biti dovoljno velik da ublaži pritiske na obveznice duljeg dospijeća. Podaci objavljeni u petak pokazali su snažno ubrzanje američke poslovne aktivnosti u kolovozu. Preliminarni kompozitni indeks menadžera nabave porastao je s 54,5 u srpnju na 56,0 bodova, što je njegova najviša razina od travnja 2022. godine. Rast je ponajprije potaknuo uslužni sektor, čiji je indeks porastao s 54,6 na 56,8 bodova, dok se pokazatelj aktivnosti u prerađivačkoj industriji blago smanjio s 53,9 na 53,2 boda. Istraživanje je također pokazalo da je zaposlenost rasla najbržim tempom od siječnja 2025., usporedno s poboljšanjem poslovnog povjerenja. Pritisci na prodajne cijene znatno su oslabjeli, ali su ulazni troškovi ostali povišeni zbog skuplje energije. Istodobno su regionalni pokazatelji prerađivačke aktivnosti za područja New Yorka i Philadelphije nadmašili tržišna očekivanja te dosegnuli najviše razine od 2021. godine.
Europa
STOXX 600 završio je tjedan s padom od 0,56%. Raspoloženje na tržištu pogoršali su pad cijena državnih obveznica na globalnim tržištima, pojačani inflacijski pritisci i neizvjesnost oko mogućnosti postizanja trajnijeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Njemački DAX oslabio je 1,15%, francuski CAC 40 pao je 1,76%, a talijanski FTSE MIB 1,71%. Britanski FTSE 100 izdvojio se iz negativnog trenda rastom od 0,62%. Poslovna aktivnost u europodručju blago je ubrzala u kolovozu. Preliminarni kompozitni indeks menadžera nabave porastao je s 52,0 na 52,1 bod, nadmašivši tržišna očekivanja. Povećao se broj novih narudžbi, dok je izvozna potražnja prvi put u četiri i pol godine ponovno zabilježila rast. U Njemačkoj se ukupna poslovna aktivnost nastavila širiti, ali nešto sporijim tempom. Kompozitni indeks menadžera nabave smanjio se s 51,3 boda u srpnju na 51,0 u kolovozu. Prerađivačka industrija pokazala je jasnije znakove oporavka, pri čemu je pokazatelj proizvodnje dosegnuo najvišu razinu u posljednjih 55 mjeseci. Nasuprot tome, aktivnost u uslužnom sektoru smanjila se peti mjesec zaredom. U Francuskoj je povjerenje u prerađivačkoj industriji poraslo više nego što se očekivalo. Pokazatelj poslovne klime dosegnuo je 103 boda, najvišu razinu u posljednjih sedam mjeseci, ponajprije zahvaljujući poboljšanim očekivanjima kompanija o vlastitoj proizvodnji. Ukupno poslovno raspoloženje također je ojačalo, a najveći napredak zabilježen je u trgovini na malo.
Britansko tržište rada pokazuje sve više znakova usporavanja. Broj zaposlenih evidentiranih putem sustava obračuna plaća u srpnju se smanjio za 13.000. Bio je to šesti uzastopni mjesec pada zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u lipnju ostala je na 4,9%, iznad tržišnog očekivanja od 4,8%. Istodobno je godišnja stopa inflacije u Ujedinjenom Kraljevstvu u srpnju porasla na 2,9%, u skladu s očekivanjima. Rast cijena djelomično je bio posljedica povećanja regulatorno određene gornje granice cijena energije.
Kina i Japan
Kineska dionička tržišta kretala su se različitim smjerovima. Slabi srpanjski gospodarski pokazatelji opteretili su kontinentalne burze, pri čemu je Shanghai Composite pao 0,56%, a CSI 300 za 1,01%. Nasuprot tome, hongkonški Hang Seng porastao je 3,55%, predvođen zdravstvenim sektorom. Industrijska proizvodnja u srpnju je porasla 4,5% na godišnjoj razini, manje od očekivanja i nakon lipanjskih 5,3%. Promet u trgovini na malo povećao se samo 0,6%, dok su ulaganja u dugotrajnu imovinu od siječnja do srpnja pala 6,7%. Slabi podaci povećavaju pritisak na vlasti da pojačaju potporu gospodarstvu. Nekretninski sektor i dalje koči gospodarsku aktivnost. Ulaganja u nekretnine u prvih sedam mjeseci smanjila su se 19,2%, dok su cijene novih stambenih nekretnina u srpnju pale 0,1% u odnosu na prethodni mjesec. Vlasti su zato dodatno ublažile pojedina ograničenja i proširile mogućnosti korištenja sredstava iz stambenih fondova.
Japansko dioničko tržište snažno je oslabilo zbog ponovnog rasta neizvjesnosti na Bliskom istoku, viših cijena nafte i povećanja obvezničkih prinosa. Posebno su pale dionice tehnoloških kompanija i proizvođača poluvodiča. Indeks Nikkei 225 izgubio je 3,93%, a širi TOPIX 3,10%. Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu početkom tjedna dosegnuo je približno 2,93%, najvišu razinu u posljednjih 30 godina. Rast prinosa potaknula su očekivanja daljnjeg povećanja kamatnih stopa i zabrinutost oko javnih financija nakon najave smanjenja poreza na potrošnju. Tjedan je završio oko 2,88%, približno nepromijenjen u odnosu na prethodni tjedan. Gospodarski rast u drugom tromjesečju usporio je na 1,1% preračunato na godišnju stopu, ispod očekivanih 2,0% i revidiranih 1,9% iz prethodnog tromjesečja. Temeljna inflacija ubrzala je s 1,6% u lipnju na 1,8% u srpnju, čime su ojačala očekivanja skorog povećanja kamatnih stopa. Istodobno se trgovinski manjak znatno povećao jer je uvoz, potaknut višim troškovima energije, porastao 27,8%. Izvoz je porastao 23,2%, zahvaljujući snažnim isporukama automobila, poluvodiča i drugih elektroničkih komponenti.
Slovenska Ilirika postala je prvi inozemni član Zagrebačke burze putem udaljenog pristupa, čime se dodatno jača povezanost hrvatskog i slovenskog tržišta kapitala te olakšava pristup hrvatskim vrijednosnim papirima. Na Zagrebačkoj burzi tijekom tjedna prevladavalo je mirno trgovanje uz nisku likvidnost, a CROBEX je završio gotovo nepromijenjen, na 4.423,45 bodova. Od domaćih makroekonomskih pokazatelja, prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju 2026. porasle su 3,9% na godišnjoj razini, dok je u prvoj polovici godine izdano 14,3% manje građevinskih dozvola nego u istom razdoblju prethodne godine. Turistička sezona zasad se odvija u skladu s očekivanjima. U prvih sedam mjeseci ostvareno je 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što je 1% više nego u istom razdoblju prošlogodišnje rekordne sezone. Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u lipnju iznosila je 1.555 eura, uz nominalni godišnji rast od 7,7% i realni rast od 3,1%. Medijalna neto plaća iznosila je 1.345 eura, što predstavlja rast od 9,1% na godišnjoj razini.
SAD
Glavni američki dionički indeksi završili su tjedan u minusu, pod pritiskom povišenih prinosa na državne obveznice, ponovnog zaoštravanja odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rasta cijena nafte te slabosti dionica iz sektora poluvodiča i umjetne inteligencije. Opreznom raspoloženju investitora pridonijeli su i neujednačeni rezultati nekoliko kompanija iz sektora maloprodaje. Najveći pad zabilježio je indeks S&P MidCap 400, koji je oslabio 2,46%, dok su Nasdaq Composite i Russell 2000 pali 2,05% odnosno 1,65%. Najotporniji je bio Dow Jones Industrial Average, s padom od 0,85%. Prinosi na dugoročne američke državne obveznice porasli su početkom tjedna, pri čemu je prinos na tridesetogodišnju obveznicu dosegnuo najvišu razinu od 2007. godine. Prodajni pritisak bio je potaknut sve većom zabrinutošću oko američkih javnih financija te snažnom emisijom državnog i korporativnog duga, uključujući zaduživanje povezano s financiranjem ulaganja u umjetnu inteligenciju. Dodatnu zabrinutost oko inflacije izazvao je rast cijena nafte uslijed obnovljenih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Cijene državnih obveznica oporavile su se u srijedu, nakon što je američko Ministarstvo financija najavilo da će najmanje udvostručiti planirani opseg otkupa dugoročnog duga. Ipak, veći dio tog pomaka poništen je pred kraj tjedna jer su ulagači počeli sumnjati da će program biti dovoljno velik da ublaži pritiske na obveznice duljeg dospijeća. Podaci objavljeni u petak pokazali su snažno ubrzanje američke poslovne aktivnosti u kolovozu. Preliminarni kompozitni indeks menadžera nabave porastao je s 54,5 u srpnju na 56,0 bodova, što je njegova najviša razina od travnja 2022. godine. Rast je ponajprije potaknuo uslužni sektor, čiji je indeks porastao s 54,6 na 56,8 bodova, dok se pokazatelj aktivnosti u prerađivačkoj industriji blago smanjio s 53,9 na 53,2 boda. Istraživanje je također pokazalo da je zaposlenost rasla najbržim tempom od siječnja 2025., usporedno s poboljšanjem poslovnog povjerenja. Pritisci na prodajne cijene znatno su oslabjeli, ali su ulazni troškovi ostali povišeni zbog skuplje energije. Istodobno su regionalni pokazatelji prerađivačke aktivnosti za područja New Yorka i Philadelphije nadmašili tržišna očekivanja te dosegnuli najviše razine od 2021. godine.
Europa
STOXX 600 završio je tjedan s padom od 0,56%. Raspoloženje na tržištu pogoršali su pad cijena državnih obveznica na globalnim tržištima, pojačani inflacijski pritisci i neizvjesnost oko mogućnosti postizanja trajnijeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Njemački DAX oslabio je 1,15%, francuski CAC 40 pao je 1,76%, a talijanski FTSE MIB 1,71%. Britanski FTSE 100 izdvojio se iz negativnog trenda rastom od 0,62%. Poslovna aktivnost u europodručju blago je ubrzala u kolovozu. Preliminarni kompozitni indeks menadžera nabave porastao je s 52,0 na 52,1 bod, nadmašivši tržišna očekivanja. Povećao se broj novih narudžbi, dok je izvozna potražnja prvi put u četiri i pol godine ponovno zabilježila rast. U Njemačkoj se ukupna poslovna aktivnost nastavila širiti, ali nešto sporijim tempom. Kompozitni indeks menadžera nabave smanjio se s 51,3 boda u srpnju na 51,0 u kolovozu. Prerađivačka industrija pokazala je jasnije znakove oporavka, pri čemu je pokazatelj proizvodnje dosegnuo najvišu razinu u posljednjih 55 mjeseci. Nasuprot tome, aktivnost u uslužnom sektoru smanjila se peti mjesec zaredom. U Francuskoj je povjerenje u prerađivačkoj industriji poraslo više nego što se očekivalo. Pokazatelj poslovne klime dosegnuo je 103 boda, najvišu razinu u posljednjih sedam mjeseci, ponajprije zahvaljujući poboljšanim očekivanjima kompanija o vlastitoj proizvodnji. Ukupno poslovno raspoloženje također je ojačalo, a najveći napredak zabilježen je u trgovini na malo.
Britansko tržište rada pokazuje sve više znakova usporavanja. Broj zaposlenih evidentiranih putem sustava obračuna plaća u srpnju se smanjio za 13.000. Bio je to šesti uzastopni mjesec pada zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u lipnju ostala je na 4,9%, iznad tržišnog očekivanja od 4,8%. Istodobno je godišnja stopa inflacije u Ujedinjenom Kraljevstvu u srpnju porasla na 2,9%, u skladu s očekivanjima. Rast cijena djelomično je bio posljedica povećanja regulatorno određene gornje granice cijena energije.
Kina i Japan
Kineska dionička tržišta kretala su se različitim smjerovima. Slabi srpanjski gospodarski pokazatelji opteretili su kontinentalne burze, pri čemu je Shanghai Composite pao 0,56%, a CSI 300 za 1,01%. Nasuprot tome, hongkonški Hang Seng porastao je 3,55%, predvođen zdravstvenim sektorom. Industrijska proizvodnja u srpnju je porasla 4,5% na godišnjoj razini, manje od očekivanja i nakon lipanjskih 5,3%. Promet u trgovini na malo povećao se samo 0,6%, dok su ulaganja u dugotrajnu imovinu od siječnja do srpnja pala 6,7%. Slabi podaci povećavaju pritisak na vlasti da pojačaju potporu gospodarstvu. Nekretninski sektor i dalje koči gospodarsku aktivnost. Ulaganja u nekretnine u prvih sedam mjeseci smanjila su se 19,2%, dok su cijene novih stambenih nekretnina u srpnju pale 0,1% u odnosu na prethodni mjesec. Vlasti su zato dodatno ublažile pojedina ograničenja i proširile mogućnosti korištenja sredstava iz stambenih fondova.
Japansko dioničko tržište snažno je oslabilo zbog ponovnog rasta neizvjesnosti na Bliskom istoku, viših cijena nafte i povećanja obvezničkih prinosa. Posebno su pale dionice tehnoloških kompanija i proizvođača poluvodiča. Indeks Nikkei 225 izgubio je 3,93%, a širi TOPIX 3,10%. Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu početkom tjedna dosegnuo je približno 2,93%, najvišu razinu u posljednjih 30 godina. Rast prinosa potaknula su očekivanja daljnjeg povećanja kamatnih stopa i zabrinutost oko javnih financija nakon najave smanjenja poreza na potrošnju. Tjedan je završio oko 2,88%, približno nepromijenjen u odnosu na prethodni tjedan. Gospodarski rast u drugom tromjesečju usporio je na 1,1% preračunato na godišnju stopu, ispod očekivanih 2,0% i revidiranih 1,9% iz prethodnog tromjesečja. Temeljna inflacija ubrzala je s 1,6% u lipnju na 1,8% u srpnju, čime su ojačala očekivanja skorog povećanja kamatnih stopa. Istodobno se trgovinski manjak znatno povećao jer je uvoz, potaknut višim troškovima energije, porastao 27,8%. Izvoz je porastao 23,2%, zahvaljujući snažnim isporukama automobila, poluvodiča i drugih elektroničkih komponenti.