Nove trgovinske prijetnje iz SAD-a i pad kreditnog rejtinga gurnuli su tržišta u negativan teritorij
- Hrvatska: Makroekonomski pokazatelji ostaju stabilni
- SAD: Burze završile u minusu pod pritiskom pada kreditnog rejtinga, fiskalne zabrinutosti i najavljenih carina
- Europa: Tržišta zabrinuta zbog trgovinskih napetosti sa SAD-om, Njemačka se blago oporavlja, a inflacija u Europi približava se ciljanih 2%
- Kina i Japan: Kina bilježi industrijski rast unatoč slabijoj potrošnji, dok Japan trpi zbog očekivanog pooštravanja monetarne politike
Hrvatska
Pod utjecajem negativnih previranja na svjetskim tržištima, uslijed najave novih carina prema Europi, CROBEX je ostvario negativni tjedni povrat. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u prvom tromjesečju 2025. godine prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda porasle za 1,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše su poskupjeli žitarice (+28,4%), vino (+18%) i povrće (+2,5%). Cijene gnojiva i stočne hrane također su porasle, dok su cijene energije i maziva pale za 10,3%. Prosječna mjesečna neto plaća u ožujku 2025. iznosila je 1.448 eura, što je nominalno 9,2%, a realno 5,8% više nego u ožujku 2024. U odnosu na veljaču, plaće su u ožujku porasle za oko 2%. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2024. godini iznosili su 30,5 milijardi eura, što je 11,5% više nego godinu ranije, dok su rashodi porasli za 16,5%. Ministar financija istaknuo je da su prihodi bili nešto veći od planiranih, a rashodi ispod plana.
SAD
Američka tržišta dionica zabilježila su pad tijekom tjedna, pri čemu su indeksi S&P 500 i Dow Jones s tjednim gubitcima od gotovo 3,0% ponovno pali u negativno područje za ovu godinu. Posebno su pogođeni mali i srednji indeksi, dok je Nasdaq Composite zabilježio pad od 2,5%. Volatilnost je dodatno pojačana nakon slabije od očekivane aukcije 20-godišnjih državnih obveznica, što je rezultiralo rastom prinosa, a 30-godišnji prinos dosegao je najvišu razinu od 2023. godine. Dodatni pritisak na tržište došao je nakon što je Moody's smanjio kreditni rejting američkog državnog duga zbog zabrinutosti oko rastućeg federalnog deficita, što je dodatno pogoršano usvajanjem novog poreznog zakona koji bi mogao dodatno povećati dug u narednim godinama. Predsjednik Trump najavio je uvođenje 50% carina na uvoz iz Europske unije, s početkom primjene 1. lipnja, navodeći zastoj u trgovinskim pregovorima. Također je zaprijetio uvođenjem 25% carina na iPhone uređaje ako Apple ne premjesti proizvodnju u SAD, što je dovelo do pada cijene dionica te tehnološke kompanije za više od 3%. Unatoč tome, poslovna aktivnost u SAD-u pokazala je znakove oporavka u svibnju. Prema S&P Globalovom Flash PMI istraživanju, indeks aktivnosti u uslužnom sektoru porastao je s 50,8 na 52,3, dok je PMI za proizvodni sektor također porastao na 52,3, što ukazuje na ekspanziju. Međutim, izvješće također ističe da su cijene porasle najbržim tempom od kolovoza 2022., uglavnom zbog carina, dok su narudžbe za izvoz pale, a kašnjenja u opskrbnim lancima su se intenzivirala. Prinosi na američke državne obveznice porasli su tijekom tjedna, ponajviše prinosi na duži rok. Prinos na američku dvogodišnju obveznicu kreće se oko 4,0% dok je prinos na američku desetogodišnju obveznicu na razini od oko 4,5%.
Europa
Europska tržišta pala su nakon što je američki predsjednik Trump najavio mogućnost uvođenja 50% carina na robu iz EU. EUROSTOXX 50 pao je 0,7%, a većina nacionalnih burzi također je zabilježila pad. Ekonomski pokazatelji dodatno su opteretili sentiment. Poslovna aktivnost u eurozoni pala je u svibnju, s PMI indeksom ispod razine 50, što upućuje na kontrakciju - posebno u uslužnom sektoru. Europska komisija snizila je prognozu rasta BDP-a za 2025. na 0,9%, zbog trgovinske neizvjesnosti i carina. Ipak, prema revidiranoj prognozi Europske komisije, inflacija bi mogla dostići cilj ECB-a od 2% ranije nego je bilo očekivano. Pozitivna iznimka bila je Njemačka, čije je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo više nego što je bilo prvotno procijenjeno, zahvaljujući jačoj potrošnji i izvozu. U Velikoj Britaniji inflacija je porasla, ali i maloprodaja, dok je industrijska aktivnost ostala slaba. Prinosi na državne obveznice zabilježili su uglavnom pad. Još uvijek se nastavlja povećanje razlike između prinosa na kraćem kraju krivulje i prinosa na obveznice dužih dospijeća. Pozitivna vremenska premija omogućuje investitorima u duže obveznice ostvarivanje viših godišnjih prinosa nego investitorima u kraće državne obveznice. U skladu s navedenim, prinos na njemačku dvogodišnju američku obveznicu od početka godine bilježi pad te trenutno iznosi oko 1,8%. S druge strane, njemačka desetogodišnja obveznica trenutno ostvaruje prinos od oko 2,6%.
Kina i Japan
U Kini iznenađujući porast industrijske proizvodnje upućuje na to da je zemlja uspjela izbjeći značajno usporavanje na početku trgovinskog rata sa SAD-om u travnju. Međutim, pad rasta maloprodaje podržava mišljenje mnogih ekonomista da Peking treba uvesti dodatne poticaje kako bi ojačao povjerenje potrošača. Japanska tržišta dionica zabilježila su gubitke tijekom tjedna, uslijed očekivanja daljnjeg pooštravanja monetarne politike Banke Japana nakon viših podataka o inflaciji. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice porastao je na 1,6%, najvišu razinu od 2008. godine, dok je japanski jen ojačao na 143,6 u odnosu na američki dolar, na najvišu razinu u više od dva tjedna.
Pod utjecajem negativnih previranja na svjetskim tržištima, uslijed najave novih carina prema Europi, CROBEX je ostvario negativni tjedni povrat. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u prvom tromjesečju 2025. godine prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda porasle za 1,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše su poskupjeli žitarice (+28,4%), vino (+18%) i povrće (+2,5%). Cijene gnojiva i stočne hrane također su porasle, dok su cijene energije i maziva pale za 10,3%. Prosječna mjesečna neto plaća u ožujku 2025. iznosila je 1.448 eura, što je nominalno 9,2%, a realno 5,8% više nego u ožujku 2024. U odnosu na veljaču, plaće su u ožujku porasle za oko 2%. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2024. godini iznosili su 30,5 milijardi eura, što je 11,5% više nego godinu ranije, dok su rashodi porasli za 16,5%. Ministar financija istaknuo je da su prihodi bili nešto veći od planiranih, a rashodi ispod plana.
SAD
Američka tržišta dionica zabilježila su pad tijekom tjedna, pri čemu su indeksi S&P 500 i Dow Jones s tjednim gubitcima od gotovo 3,0% ponovno pali u negativno područje za ovu godinu. Posebno su pogođeni mali i srednji indeksi, dok je Nasdaq Composite zabilježio pad od 2,5%. Volatilnost je dodatno pojačana nakon slabije od očekivane aukcije 20-godišnjih državnih obveznica, što je rezultiralo rastom prinosa, a 30-godišnji prinos dosegao je najvišu razinu od 2023. godine. Dodatni pritisak na tržište došao je nakon što je Moody's smanjio kreditni rejting američkog državnog duga zbog zabrinutosti oko rastućeg federalnog deficita, što je dodatno pogoršano usvajanjem novog poreznog zakona koji bi mogao dodatno povećati dug u narednim godinama. Predsjednik Trump najavio je uvođenje 50% carina na uvoz iz Europske unije, s početkom primjene 1. lipnja, navodeći zastoj u trgovinskim pregovorima. Također je zaprijetio uvođenjem 25% carina na iPhone uređaje ako Apple ne premjesti proizvodnju u SAD, što je dovelo do pada cijene dionica te tehnološke kompanije za više od 3%. Unatoč tome, poslovna aktivnost u SAD-u pokazala je znakove oporavka u svibnju. Prema S&P Globalovom Flash PMI istraživanju, indeks aktivnosti u uslužnom sektoru porastao je s 50,8 na 52,3, dok je PMI za proizvodni sektor također porastao na 52,3, što ukazuje na ekspanziju. Međutim, izvješće također ističe da su cijene porasle najbržim tempom od kolovoza 2022., uglavnom zbog carina, dok su narudžbe za izvoz pale, a kašnjenja u opskrbnim lancima su se intenzivirala. Prinosi na američke državne obveznice porasli su tijekom tjedna, ponajviše prinosi na duži rok. Prinos na američku dvogodišnju obveznicu kreće se oko 4,0% dok je prinos na američku desetogodišnju obveznicu na razini od oko 4,5%.
Europa
Europska tržišta pala su nakon što je američki predsjednik Trump najavio mogućnost uvođenja 50% carina na robu iz EU. EUROSTOXX 50 pao je 0,7%, a većina nacionalnih burzi također je zabilježila pad. Ekonomski pokazatelji dodatno su opteretili sentiment. Poslovna aktivnost u eurozoni pala je u svibnju, s PMI indeksom ispod razine 50, što upućuje na kontrakciju - posebno u uslužnom sektoru. Europska komisija snizila je prognozu rasta BDP-a za 2025. na 0,9%, zbog trgovinske neizvjesnosti i carina. Ipak, prema revidiranoj prognozi Europske komisije, inflacija bi mogla dostići cilj ECB-a od 2% ranije nego je bilo očekivano. Pozitivna iznimka bila je Njemačka, čije je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo više nego što je bilo prvotno procijenjeno, zahvaljujući jačoj potrošnji i izvozu. U Velikoj Britaniji inflacija je porasla, ali i maloprodaja, dok je industrijska aktivnost ostala slaba. Prinosi na državne obveznice zabilježili su uglavnom pad. Još uvijek se nastavlja povećanje razlike između prinosa na kraćem kraju krivulje i prinosa na obveznice dužih dospijeća. Pozitivna vremenska premija omogućuje investitorima u duže obveznice ostvarivanje viših godišnjih prinosa nego investitorima u kraće državne obveznice. U skladu s navedenim, prinos na njemačku dvogodišnju američku obveznicu od početka godine bilježi pad te trenutno iznosi oko 1,8%. S druge strane, njemačka desetogodišnja obveznica trenutno ostvaruje prinos od oko 2,6%.
Kina i Japan
U Kini iznenađujući porast industrijske proizvodnje upućuje na to da je zemlja uspjela izbjeći značajno usporavanje na početku trgovinskog rata sa SAD-om u travnju. Međutim, pad rasta maloprodaje podržava mišljenje mnogih ekonomista da Peking treba uvesti dodatne poticaje kako bi ojačao povjerenje potrošača. Japanska tržišta dionica zabilježila su gubitke tijekom tjedna, uslijed očekivanja daljnjeg pooštravanja monetarne politike Banke Japana nakon viših podataka o inflaciji. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice porastao je na 1,6%, najvišu razinu od 2008. godine, dok je japanski jen ojačao na 143,6 u odnosu na američki dolar, na najvišu razinu u više od dva tjedna.