- Hrvatska: Rast plaća i dalje snažan, no tržište rada pokazuje znakove usporavanja, dok HNB upozorava na niži rast i višu inflaciju uz povećanu neizvjesnost.
- SAD: FED zadržao kamatne stope nepromijenjenima, uz povišene inflacijske rizike i geopolitičku neizvjesnost, dok najnoviji podaci upućuju na postojane cjenovne pritiske i slabiji zamah tržišta nekretnina.
- Europa: Rastući energetski rizici i slabljenje industrije oblikuju tržišna očekivanja, dok ECB zadržava kamatne stope nepromijenjenima.
- Kina i Japan: Kina bilježi solidan početak godine uz jačanje industrije i potrošnje te postupnu stabilizaciju nekretninskog sektora, dok Japan ostaje suočen s inflatornim pritiscima, rastom prinosa i opreznom politikom središnje banke.
Hrvatska
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj prvi je put premašila razinu od 1.500 eura, uz nominalni rast od 8,5% i realni rast od 4,9% na godišnjoj razini. Medijalna plaća također je nastavila rasti, što potvrđuje i dalje relativno snažnu dinamiku dohodaka. Istodobno, podaci o zaposlenosti upućuju na postupno usporavanje tržišta rada, pri čemu se rast broja zaposlenih praktički zaustavio nakon višegodišnjeg razdoblja solidnog rasta, što otvara prostor za slabija kretanja u narednom razdoblju.
Hrvatska narodna banka u novim projekcijama očekuje nastavak gospodarskog rasta u 2026. i 2027., ali sporijim tempom nego što se ranije procjenjivalo, uz povećane rizike povezane s geopolitičkim napetostima i rastom cijena energije. Projekcija rasta BDP-a blago je revidirana naniže, dok se inflacija očekuje na povišenim razinama, uz mogućnost dodatnog ubrzanja zbog prelijevanja viših cijena energije. HNB ističe i scenarije s nepovoljnijim ishodima, u kojima bi rast mogao dodatno oslabiti, a inflacija biti osjetno viša od osnovne projekcije.
Na domaćem tržištu kapitala zabilježen je pad glavnih indeksa. CROBEX je oslabio za 0,66%, dok je CROBEX10 pao za 0,67%, uz negativna kretanja većine sektora. Raspon promjena među najlikvidnijim dionicama bio je izražen, što upućuje na povećanu volatilnost tržišta. Istodobno, globalni energetski razvoj i geopolitički rizici ostaju ključni faktori koji utječu na sentiment investitora i kretanja na Zagrebačkoj burzi.
SAD
Federalne rezerve zadržale su referentni raspon kamatnih stopa na 3,50%-3,75%, drugi sastanak zaredom bez promjene, uz gotovo jednoglasnu odluku. Ažurirane projekcije signaliziraju još jedno smanjenje stopa do kraja godine, nepromijenjeno u odnosu na prethodne procjene, dok su prognoze rasta i inflacije revidirane naviše. Predsjednik FED-a Jerome Powell istaknuo je povećanu ekonomsku neizvjesnost, posebno u kontekstu geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i rizika od energetskog šoka koji bi mogao destabilizirati inflacijska očekivanja.
Dodatni pritisci na inflaciju vidljivi su kroz ubrzanje proizvođačkih cijena, PPI (Producer Price Index) je u veljači porastao 0,7% na mjesečnoj razini, odnosno 3,4% na godišnjoj, iznad tržišnih očekivanja i na najvišoj razini od sredine 2025. godine. Podaci potvrđuju da inflacijski pritisci ostaju prisutni, što dodatno komplicira očekivanja tržišta u pogledu monetarne politike.
Američka financijska tržišta ostala su pod pritiskom, uz nastavak pada glavnih dioničkih indeksa četvrti tjedan zaredom. Dow je pao za 2,1%, S&P 500 za 1,9% te Nasdaq za 2,1%. Rast cijena nafte, potaknut eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i poremećajima u opskrbi, dodatno je pojačao inflatorne rizike i negativno utjecao na tržišni sentiment.
Na tržištu nekretnina slika ostaje mješovita. Indeks raspoloženja graditelja (NAHB) blago je porastao, no značajan udio izvođača nastavlja snižavati cijene zbog problema priuštivosti. Istodobno, potpisani ugovori o kupnji kuća bilježe umjeren oporavak, dok su prodaje novih kuća pale na najniže razine od 2022., ukazujući na i dalje slabiju dinamiku sektora.
Europa
Europska središnja banka zadržala je ključne kamatne stope nepromijenjenima, uz naglasak na povećane inflacijske rizike uslijed rasta cijena nafte i plina. Predsjednica Christine Lagarde upozorila je da bi energetski šok mogao imati značajan utjecaj na kratkoročnu inflaciju, dok su projekcije inflacije za 2026. revidirane naviše. Sličan pristup zadržale su i druge europske središnje banke, uključujući švicarsku i švedsku, dok tržišta sve više ugrađuju mogućnost ponovnog zaoštravanja monetarne politike.
Makroekonomski podaci ukazuju na slabosti u vanjskom sektoru. Trgovinski saldo eurozone prešao je u deficit, ponajviše zbog pada izvoza u ključnim industrijama poput strojarstva, automobilske industrije i kemijskog sektora. Dodatno, pad proizvođačkih cijena u Njemačkoj, potaknut nižim troškovima energije, sugerira slabljenje cjenovnih pritisaka u industriji, ali i odražava slabiju potražnju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu Bank of England zadržala je kamatnu stopu na razini 3,75%, uz upozorenje da bi dugotrajniji energetski šok mogao ponovno potaknuti inflaciju i dovesti do viših kamatnih stopa. Istovremeno, podaci iz proizvodnog sektora upućuju na pad poslovnog povjerenja uslijed slabije domaće potražnje i rasta troškova, dodatno naglašavajući izazovno okruženje za europsko gospodarstvo.
Kina i Japan
U Kini su podaci za siječanj i veljaču ukazali na blago jačanje gospodarske aktivnosti početkom godine. Industrijska proizvodnja porasla je 6,3% godišnje, a maloprodaja 2,8%, iznad očekivanja tržišta. Investicije u fiksni kapital porasle su 1,8%, potaknute infrastrukturnom potrošnjom koja djelomično kompenzira slabosti u sektoru nekretnina. Iako su cijene nekretnina i dalje u padu na godišnjoj razini, dinamika pada se ublažava, uz znakove stabilizacije i dodatne ciljane mjere vlasti.
U Japanu su tržišta ostala pod pritiskom zbog geopolitičkih neizvjesnosti i volatilnosti cijena nafte. Bank of Japan zadržala je referentnu kamatnu stopu na 0,75%, uz podijeljene stavove unutar odbora i naglasak na rizike povezane s rastom cijena energije i globalnom volatilnošću. Prinos na 10-godišnje državnu obveznicu blago je porastao na 2,27%, odražavajući očekivanja postupne normalizacije monetarne politike. Jen je ostao relativno slab unatoč blagom jačanju, dok su izvozni podaci za veljaču nadmašili očekivanja (4,2% godišnje), uz snažan rast prema Europi, ali slabiju dinamiku prema SAD-u i Kini.