Tjedni komentar tržišta 30.03.2026.

Hrvatska
Najnoviji podaci iz Ankete o dohotku stanovništva ukazuju na značajno poboljšanje financijske situacije hrvatskih kućanstava u posljednjem desetljeću. Udio kućanstava koja teško ili vrlo teško spajaju kraj s krajem pao je s 62,5% u 2013. na 19,1% u 2025., što potvrđuje rast životnog standarda i otpornosti kućanstava. Ovi trendovi pružaju dublji uvid u stvarne učinke rasta plaća i gospodarske aktivnosti na svakodnevni život građana.
Vlada je početkom tjedna ponovno intervenirala na tržištu goriva kako bi ublažila rast cijena energenata. Cijena eurosupera ograničena je na 1,62 eura, a eurodizela na 1,73 eura, dok su istovremeno porasle cijene plavog dizela i ukapljenog naftnog plina. Mjere ostaju na snazi dva tjedna i ne odnose se na autoceste, gdje cijene ostaju deregulirane.
Na domaćem tržištu kapitala, glavni dionički indeksi zabilježili su pad, pri čemu je CROBEX pao za 1,60%, a CROBEX10 za 1,29%. Sektorski gledano, većina indeksa bila je u minusu, uz najveći pad u industrijskom segmentu, dok su pojedinačne dionice zabilježile širi raspon kretanja.
U korporativnim vijestima ističe se partnerstvo Ubera, Rimac Vernea i kineskog Pony.ai s ciljem pokretanja prve komercijalne robotaksi usluge u Europi, upravo u Zagrebu. Projekt uključuje razvoj flote autonomnih vozila i širenje na druga tržišta, što dodatno pozicionira Hrvatsku kao potencijalno središte razvoja naprednih mobilnih rješenja.

SAD 
Preliminarni podaci upućuju na usporavanje poslovne aktivnosti u ožujku, pri čemu je S&P Global Composite PMI (indeks menadžera nabave) pao na 51,4, najnižu razinu u posljednjih 11 mjeseci. Usporavanje je primarno posljedica slabijeg uslužnog sektora, dok je industrijska proizvodnja zabilježila blago jačanje. Istovremeno, zabilježen je rast inflacijskih pritisaka, uz najbrži rast ulaznih troškova u posljednjih deset mjeseci, što poduzeća sve više prenose na krajnje cijene.
Tržište rada pokazuje znakove blagog hlađenja, ali ostaje relativno otporno. Broj novih zahtjeva za naknade za nezaposlene blago je porastao na 210 tisuća, dok su kontinuirani zahtjevi pali na najnižu razinu od svibnja 2024., što sugerira stabilnu dinamiku zapošljavanja unatoč neizvjesnijem makro okruženju.
Potrošačko povjerenje osjetno je pogoršano, s indeksom Sveučilišta Michigan koji je pao na 53,3 u ožujku. Posebno je izražen pad kratkoročnih očekivanja, dok su inflacijska očekivanja porasla na 3,8%, što upućuje na rastuću zabrinutost potrošača zbog viših cijena i neizvjesnosti.
Na tržištima kapitala, glavni američki indeksi nastavili su padati peti tjedan zaredom, pri čemu je Dow Jones pao za 0,9%, S&P 500 za 2,1%, a Nasdaq za 3,2%. Indeksi su time dodatno produbili gubitke od početka godine, uz Nasdaq koji je već ušao u zonu korekcije, što odražava kombinaciju slabijeg sentimenta, rasta prinosa i povećane neizvjesnosti oko inflacije i monetarne politike.

Europa 
Europska središnja banka zadržava oprezan ton u okruženju viših cijena energije, uz poruku da je spremna prilagoditi monetarnu politiku „na svakom sastanku” ako bude potrebno. Predsjednica Christine Lagarde naglasila je da je još prerano za konkretne odluke, uz fokus na procjenu trajanja i intenziteta inflacijskih pritisaka povezanih s geopolitičkim rizicima. Istovremeno, upozorila je da su tržišta možda previše optimistična u pogledu ekonomskih posljedica aktualnih sukoba.
Makroekonomski pokazatelji upućuju na pogoršanje sentimenta i usporavanje aktivnosti. Njemački Ifo indeks poslovne klime pao je na 86,4, najnižu razinu od početka 2025., uz posebno slabe komponente očekivanja. Iako je industrijski PMI blago porastao (51,7), širi pokazatelji aktivnosti ostaju slabi, pri čemu je kompozitni PMI eurozone pao na 50,5, uz pad novih narudžbi i znakove poremećaja u opskrbnim lancima.
Dodatno, OECD je snizio prognozu rasta eurozone za 2026. na 0,8% (s 1,2%), ističući negativan utjecaj rasta troškova energije i slabije potražnje. S druge strane, Europska unija zaključila je sporazum o slobodnoj trgovini s Australijom, koji predviđa gotovo potpuno ukidanje carina i potencijalno značajan rast izvoza u srednjem roku, pružajući određeni strukturni pozitivan impuls unatoč kratkoročnim izazovima. OECD je snizio i prognozu rasta  UK-a za 2026. na 0,7% (s 1,2%), odražavajući pogoršanje izgleda uslijed viših energetskih troškova. Inflacija je u veljači ostala stabilna na 3% godišnje, no podaci još ne odražavaju puni učinak rasta cijena nafte i plina nakon eskalacije sukoba krajem mjeseca, što upućuje na potencijalne dodatne inflacijske pritiske u narednom razdoblju.          
 
Kina i Japan
Kina je intervenirala kako bi ograničila rast domaćih cijena goriva, pri čemu je povećanje cijena benzina i dizela zadržano na oko 10%, odnosno znatno ispod razine predviđene tržišnim mehanizmom, s ciljem ublažavanja utjecaja viših cijena energije u kontekstu geopolitičkih napetosti. Važnost ovog poteza dodatno naglašava činjenica da je Kina neto uvoznik nafte, pri čemu oko 45% uvoza prolazi kroz Hormuški tjesnac. Makroekonomski podaci ostaju snažni, uz rast profita industrijskih poduzeća od 15,2% na godišnjoj razini početkom godine, iako uz izražene razlike između državnih i privatnih poduzeća.   
Japan se suočava s pojačanim pritiscima zbog rasta cijena nafte i geopolitičke neizvjesnosti, što negativno utječe na sentiment i povećava rizike za gospodarski rast i potrošnju. Vlada je reagirala aktiviranjem strateških rezervi nafte i najavom dodatnih mjera. Jen se zadržao oko razine od 160 za dolar, uz pojačane verbalne poruke vlasti i mogućnost konkretnih tržišnih intervencija. Prinos na 10-godišnju državnu obveznicu porastao je na 2,38%, prateći globalne trendove i očekivanja inflacije uslijed povećanih cijena nafte i slabijeg jena. Inflacija je blago usporila (1,6% YoY u veljači), ponajviše zbog državnih subvencija za energiju, dok Bank of Japan i dalje naglašava važnost rasta plaća za održivu inflaciju.