- Hrvatska: Domaće tržište kapitala završilo je tjedan u minusu, dok su u fokusu bili podaci o ubrzanju inflacije u kolovozu i najava novog kruga upisa trezorskih zapisa za građane.
- SAD: Američki dionički indeksi završili su tjedan mješovito, uz obnovljene napetosti između SAD-a i Irana i rast cijena nafte, dok je bolji od očekivanog izvještaj o zapošljavanju ojačao očekivanja skorog povećanja kamatnih stopa Feda.
- Europa: Europske dionice završile su tjedan u minusu jer su obnovljene napetosti između SAD-a i Irana podigle cijene energenata i prinose na državne obveznice, dok su tehnološke dionice imale potporu u optimizmu oko umjetne inteligencije.
- Kina i Japan: Kineska tržišta završila su tjedan mješovito, uz slabljenje dionica povezanih s umjetnom inteligencijom, dok je japansko tržište palo pod pritiskom rasta prinosa na državne obveznice i jačanja jena.
Hrvatska
Prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena u kolovozu je iznosila 4,1% godišnje, nakon 3,9% u srpnju, čime je prekinut tromjesečni trend usporavanja s travanjskih 5,8%. Na mjesečnoj razini cijene dobara i usluga bile su 0,3% više. Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom ubrzala je s 3,6% na 3,7%. Ubrzanje je gotovo u cijelosti posljedica energije, čija je godišnja stopa porasla na 16,9% uslijed eskalacije sukoba na Bliskom istoku i poskupljenja naftnih derivata, dok su se ostale komponente usporile: temeljna inflacija pala je s 3,4% na 2,7%, cijene hrane s 0,7% na 0,3%, a cijene usluga s 6,8% na 5,6%. Kako je inflacija u europodručju istodobno ubrzala s 2,9% na 3,3%, razlika prema hrvatskoj smanjila se s 0,7 na 0,4 postotna boda, što je najniža razina inflacijskog diferencijala od početka 2022. godine. Analiza redovnih cijena u 19 trgovačkih lanaca, koja obuhvaća gotovo osam milijuna uparenih cijena, pokazala je da su cijene 1. rujna bile u prosjeku 0,1% više nego godinu ranije, uz rast cijena pića od 0,85% i proizvoda za kućanstvo od 0,76%, praktički nepromijenjene cijene hrane te pad cijena toaletnih potrepština, kozmetike i sredstava za čišćenje.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je za iduću sjednicu Vlade jesenski paket mjera podrške građanima i gospodarstvu radi ublažavanja posljedica energetske krize, uz podatak da su cijene energenata u kolovozu porasle 17,4%. Ministarstvo financija najavilo je novi krug upisa trezorskih zapisa za građane, koji je započeo u ponedjeljak 7. rujna, uz ciljani nominalni iznos od 1,75 milijardi eura i godišnji prinos od 2,75% na tromjesečne zapise. Datum izdanja je 17. rujna, a dospijeća 17. prosinca 2026., uz minimalni iznos upisa od 1.000 eura, odnosno 993,19 eura ulaganja zbog kupnje uz diskont. Novi podaci Hrvatske narodne banke pokazali su nastavak rasta depozita kućanstava, koji su u srpnju iznosili 43,7 milijardi eura, od čega 41,9 milijardi u eurima, dok je udio oročenih depozita u domaćoj valuti pao na 22,7%, najniže od početka usporedive serije. Kvaliteta kredita dodatno se popravila, uz pad udjela neprihodonosnih kredita na rekordno niskih 3,2% kod kućanstava i 3,3% kod poduzeća.
Na domaćem tržištu kapitala zabilježena su negativna kretanja. CROBEX je na tjednoj razini pao 0,89%, a CROBEX10 0,41%. Od korporativnih zbivanja, Tokić d.d. potpisao je obvezujući ugovor o preuzimanju 100% poslovnih udjela u slovenskom društvu SAG SLO d.o.o., koje posluje pod brendom Matik i jedan je od najznačajnijih distributera rezervnih dijelova za gospodarska vozila na slovenskom tržištu, uz prihod od 7,2 milijuna eura u 2025. godini. Akvizicijom se jača prisutnost Grupe na slovenskom tržištu, na kojem već posluje kroz društvo Bartog, a zaključenje transakcije očekuje se nakon ishođenja potrebnih regulatornih odobrenja.
SAD
Glavni američki dionički indeksi zabilježili su mješovita kretanja. Dow Jones Industrial Average pao je 0,27%, Nasdaq Composite porastao 0,40%, dok su S&P 500, Russell 2000 i S&P MidCap 400 ostali gotovo nepromijenjeni. Mjereno indeksima Russell 1000, rastuće dionice nadmašile su vrijednosne najvećom razlikom u mjesec dana, a unutar S&P 500 najsnažnije dobitke ostvario je energetski sektor uslijed rasta cijena nafte.
Geopolitička zbivanja bila su glavni pokretač sentimenta početkom tjedna, nakon što su SAD i Iran prvi put u nekoliko tjedana razmijenili udare u blizini Hormuškog tjesnaca. Cijene nafte snažno su porasle u ponedjeljak i utorak zbog obnovljene zabrinutosti oko mogućih poremećaja u opskrbi, što je pojačalo bojazni o inflaciji i smjeru monetarne politike Feda.
Prinosi na američke državne obveznice rasli su usporedno s cijenama nafte, pri čemu je prinos na desetogodišnju obveznicu u srijedu tijekom dana dosegnuo približno 4,82%, prije djelomičnog pada u četvrtak nakon što je guverner Feda Christopher Waller poručio da bi bio sklon zadržavanju kamatnih stopa nepromijenjenima ako nadolazeći podaci potvrde nastavak dezinflacije. Prinosi na većini dospijeća ipak su nastavili rasti nakon petkovnog izvještaja o zapošljavanju, koji je povećao očekivanja skorog povećanja kamatnih stopa.
Američki poslodavci u kolovozu su otvorili 162 tisuće radnih mjesta, znatno iznad očekivanih oko 55 tisuća i naviše revidiranih 21 tisuću u srpnju, uz reviziju podataka za lipanj i srpanj naviše za ukupno 55 tisuća. Stopa nezaposlenosti zadržala se na 4,1%, dok je stopa sudjelovanja radne snage porasla s 61,4% na 61,6%. Ostali podaci s tržišta rada bili su mješoviti: broj slobodnih radnih mjesta u srpnju iznosio je 7,27 milijuna, iznad lipanjskih 7,18 milijuna, ali ispod očekivanja, a prema podacima ADP-a privatni poslodavci u kolovozu zaposlili su svega 38 tisuća osoba, najmanje od siječnja. Poslovne ankete i dalje su upućivale na gospodarski rast uz uporne cjenovne pritiske, pri čemu je proizvodni PMI ISM-a pao s 55,6 na 54,6, osmi mjesec zaredom u zoni rasta, dok je uslužni porastao za 1,3 boda na 55,4, uz rast komponente plaćenih cijena na najvišu razinu u četiri godine.
Europa
Europski STOXX Europe 600 pao je 0,81%. Dionice su početkom tjedna bile pod pritiskom nakon što su obnovljeni sukobi SAD-a i Irana i napadi na naftne tankere u Hormuškom tjesnacu podigli cijene nafte i europskog plina, potaknuvši zabrinutost oko inflacije i rast prinosa na državne obveznice. Sklonost riziku stabilizirala se u drugom dijelu tjedna kada su cijene energenata odstupile od najviših razina, a bojazni oko kamatnih stopa oslabile. Njemački DAX pao je 1,97%, francuski CAC 40 1,46%, talijanski FTSE MIB 0,98%, dok je britanski FTSE 100 ostao gotovo nepromijenjen.
Energetski šok pojačao je procjene da bi inflacija mogla dulje ostati povišena, uz snažan rast prinosa na njemačke i britanske državne obveznice, što je opteretilo rastuće dionice, potrošačke sektore i druga područja osjetljiva na kamatne stope. Dionice energetskih kompanija bile su razmjerno otporne, dok su više cijene goriva pritisnule ciklički osjetljivije dijelove tržišta.
Makroekonomski pokazatelji bili su slabiji. Maloprodaja u eurozoni pala je u srpnju 0,6% mjesečno, najbrže od svibnja 2025., uz pad obujma u Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji te rast u Francuskoj i Nizozemskoj. Proizvođačke cijene u eurozoni porasle su u srpnju 1,6% mjesečno, iznad očekivanja, ponajviše zbog snažnog rasta troškova povezanih s energijom, dok su cijene kapitalnih dobara porasle svega 0,3%, a cijene netrajnih potrošačkih dobara pale. Britanske dionice bile su pod dodatnim pritiskom domaće fiskalne neizvjesnosti, pri čemu su napisi o mogućem uvođenju poreza na izvanredne dobiti banaka i energetskih kompanija opteretili financijski sektor, dok su registracije novih automobila u kolovozu porasle 13,7% godišnje, deveti mjesec rasta zaredom.
Kina i Japan
Kineska tržišta kapitala zabilježila su mješovita kretanja. CSI 300 pao je 1,33%, Shanghai Composite 0,56%, dok je Hang Seng porastao 0,26%. Porast cijena nafte i globalnih prinosa na obveznice sredinom tjedna pojačao je prodaju poluvodičkih i drugih dionica povezanih s umjetnom inteligencijom, dok su se tradicionalniji sektori držali bolje. Hong Kong je u petak porastao 1,74%, predvođen tehnološkim, potrošačkim i nekretninskim dionicama, nakon što su komentari guvernera Feda Christophera Wallera ublažili bojazni o skorom povećanju kamatnih stopa u SAD-u. Poslovne ankete potvrdile su neujednačen oporavak: službeni PMI prerađivačke industrije porastao je s 49,2 na 49,8, drugi mjesec zaredom ispod granice od 50 bodova, a neproizvodni je ostao na 49,0, najnižoj razini od prosinca 2022., dok su ankete privatnog sektora bile snažnije uz rast kompozitnog PMI-ja s 50,8 na 52,1.
Japansko dioničko tržište zabilježilo je pad, uz smanjenje Nikkeija 225 od 2,09% i šireg TOPIX-a od 1,05%. Rast prinosa na državne obveznice i očekivanja skorog zaoštravanja monetarne politike opteretili su visoko vrednovane rastuće dionice, dok je jačanje jena dodatno pritisnulo izvoznike. U fokusu je sjednica Banke Japana 17. i 18. rujna, nakon što je guverner Kazuo Ueda poručio da će se procijeniti opravdava li rast inflacijskih rizika skoro povećanje kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnju obveznicu kratkotrajno je premašio 3,0% prvi put od 1996. godine, uz više cijene nafte i zabrinutost oko fiskalnih izgleda, a tjedan je završio oko 2,9%. Jen je osnažio s približno 159 na oko 156 jena za dolar, što su sudionici tržišta pripisali promjeni očekivanja o kamatnim stopama, a ne intervenciji. Potrošnja kućanstava pala je u srpnju 3,6% godišnje, znatno više od očekivanih 1,6%, dok je industrijska proizvodnja porasla 4,1% godišnje, drugi mjesec zaredom.