- Hrvatska: Pozitivna kretanja na domaćem tržištu kapitala obilježila su tjedan, dok su makroekonomski podaci upućivali na usporavanje gospodarskog rasta, uz dodatni fokus na Vladine antiinflacijske mjere.
- SAD: Američka tržišta nastavila su rast tijekom skraćenog trgovinskog tjedna, potaknuta AI optimizmom, nižim cijenama nafte i nadama u napredak američko-iranskih pregovora, dok su inflacijski podaci i poruke FED-a zadržali oprez oko monetarne politike.
- Europa: Tržišni sentiment u Europi ostao je blago pozitivan zahvaljujući smanjenju geopolitičkih napetosti, dok poruke ECB-a i dalje upućuju na oprez oko inflacije i energetskih pritisaka.
- Kina i Japan: Oporavak kineske industrije ostao je neujednačen unatoč snažnijem rastu profita, dok su japanske dionice postigle snažne dobitke potaknute AI zamahom, nižim inflacijskim pritiscima i globalnim tržišnim optimizmom.
Hrvatska
Ministarstvo financija najavilo je novo izdanje trezorskih zapisa ukupne vrijednosti 1,3 milijarde eura, s rokom dospijeća od godinu dana. Upis za građane započeo je u ponedjeljak, 25. svibnja, a trezorski zapisi nude godišnji prinos od 2,85%, što je 0,25 postotnih bodova više nego u prethodnom krugu upisa trezoraca. Podaci DZS-a pokazali su da je realni BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,2% YoY, što predstavlja već 21. kvartal kontinuiranog rasta, iako je tempo usporio u odnosu na 3,9% iz prethodnog tromjesečja. Potrošnja u domaćoj maloprodaji u travnju je realno porasla za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini povećana za 2,0%, čime je nastavljen višegodišnji trend rasta, ali uz vidljivo usporavanje dinamike.
Vlada je tijekom tjedna predstavila novi paket antiinflacijskih mjera, koji obuhvaća nastavak postojećih energetskih potpora građanima i gospodarstvu, mjere proračunske discipline, moratorij na rast administrativnih cijena do prvog tromjesečja 2027. godine te izmjene u poreznom sustavu. U okviru proračunskih mjera najavljena je ušteda od 1,1 milijarde eura kroz materijalne i financijske rashode, transfere unutar općeg proračuna i usklađivanje investicijske potrošnje, uz dodatno preusmjeravanje 0,2 milijarde eura financiranja na EU izvore. Paket uključuje i zadržavanje postojećih materijalnih prava u kolektivnim pregovorima te zadržavanje razine socijalnih naknada do prvog tromjesečja 2027. godine. U segmentu administrativnih cijena najavljen je moratorij na promjene cijena koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, što bi trebalo ograničiti njihov doprinos ukupnoj inflaciji u narednom razdoblju.
Na domaćem tržištu kapitala zabilježen je pozitivan tjedan, pri čemu je CROBEX porastao za 1,85%, dok je CROBEX10 ojačao za 2,39%. Od važnijih korporativnih vijesti, Tokić d.d. pokrenuo je program otkupa vlastitih dionica koji će trajati od 1. lipnja 2026. do najkasnije 8. rujna 2027. godine. Program obuhvaća otkup do najviše 43.000 dionica, uz maksimalni novčani iznos od 700 tisuća eura, a provodit će se na uređenom tržištu Zagrebačke burze. AD Plastik je, nakon sjednice Nadzornog odbora, najavio prijedlog isplate dividende od 0,80 eura po dionici iz dobiti za 2025. godinu.
SAD
Glavni američki burzovni indeksi porasli su tijekom skraćenog trgovinskog tjedna, pri čemu je nekoliko indeksa zaključilo tjedan na rekordnim razinama. Tržišni sentiment podržali su rastuća očekivanja mogućeg mirovnog dogovora između SAD-a i Irana, pad cijena nafte te nastavak pozitivnog zamaha u dionicama povezanima s umjetnom inteligencijom. Tehnološki Nasdaq Composite predvodio je rast među glavnim indeksima, potaknut AI optimizmom, dok su Russell 2000, S&P 500 i S&P MidCap 400 također ostvarili solidne dobitke. Dow Jones Industrial Average zaostajao je za širim tržištem, ali je ipak porastao 0,9%. Tržišta su u ponedjeljak bila zatvorena zbog obilježavanja Memorial Day praznika.
Pozitivnom apetitu za rizikom pridonijele su početne naznake da se SAD i Iran približavaju produljenju primirja na 60 dana i ponovnom otvaranju prometa kroz Hormuški tjesnac, što je pomoglo spustiti cijene nafte. Iako su izvješća o novim američkim napadima na iranske ciljeve privremeno zakomplicirala tržišni narativ, sentiment je ostao pozitivan do kraja tjedna jer su medijski napisi sugerirali da je dogovor u velikoj mjeri usuglašen i da se čeka konačno odobrenje. Na tržištu obveznica, američke državne obveznice ostvarile su pozitivne prinose jer su prinosi pali na većini ročnosti, djelomično zbog nižih cijena nafte i optimizma oko pregovora. Prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu krajem tjedna spustio se na oko 4,44%, s približno 4,56% tjedan ranije.
Makroekonomski podaci bili su mješoviti, pri čemu su inflacijski pokazatelji nastavili upućivati na povišene cjenovne pritiske. PCE indeks cijena, preferirana mjera inflacije, porastao je 0,4% MoM u travnju, nakon rasta od 0,7% u ožujku, dok je na godišnjoj razini ubrzao na 3,8%, s 3,5% u ožujku, dosegnuvši najvišu razinu od svibnja 2023. Temeljni PCE porastao je 0,2% na mjesečnoj razini, usporivši u odnosu na 0,3% u ožujku, no na godišnjoj razini ubrzao je na 3,3%, najviše od studenog 2023. Istodobno, nekoliko dužnosnika FED-a zadržalo je oprezan ton, naglašavajući da su inflacijski rizici i dalje prisutni te da bi eventualno pogoršanje inflacijskih izgleda moglo zahtijevati stroži pristup monetarnoj politici. Dodatni podaci pokazali su da je rast BDP-a u prvom tromjesečju revidiran naniže na 1,6% s početnih 2,0%, dok su narudžbe trajnih dobara u travnju snažno porasle 7,9%, ponajviše zbog skoka narudžbi transportne opreme.
Europa
Europski STOXX Europe 600 indeks porastao je 0,14%, dok su vodeći regionalni indeksi ostvarili snažnije dobitke. Njemački DAX ojačao je 0,87%, francuski CAC 40 porastao je 0,83%, a talijanski FTSE MIB dobio je 1,06%. Investitori su nastavili pratiti znakove napretka u pregovorima SAD-a i Irana, što bi moglo dovesti do nastavka isporuka nafte i plina kroz Hormuški tjesnac te ublažiti pritiske na energetska tržišta.
Objavljeni zapisnik s travanjskog sastanka Europske središnje banke pokazao je da su pojedini članovi bili otvoreni prema podizanju kamatnih stopa, pri čemu je ECB upozorio da je energetski cjenovni šok bio veći i dugotrajniji od očekivanja. Središnja banka istaknula je da rat na Bliskom istoku pritišće energetska tržišta, povjerenje i kratkoročne izglede rasta, dok su pojedini dužnosnici javno signalizirali da je povećanje kamatnih stopa u lipnju izgledno. Na makroekonomskom planu, stopa nezaposlenosti u Njemačkoj neočekivano je pala na 6,3% s 6,4% u travnju, iako je Savezna agencija za zapošljavanje upozorila da bi nezaposlenost mogla ponovno rasti u idućim mjesecima. Istodobno, talijanski BDP u prvom tromjesečju revidiran je naviše na rast od 0,3%, u odnosu na prethodnu procjenu od 0,2%, pri čemu su domaća potrošnja i izvoz bili glavni pokretači rasta.
Dodatnu potporu sentimentu pružili su podaci o registracijama osobnih automobila u Europskoj uniji, koje su u travnju porasle 5,1% YoY, obilježivši treći uzastopni mjesečni rast. Iako je rast bio sporiji od 12,5% zabilježenih u ožujku, podaci su i dalje upućivali na solidnu potražnju za električnim vozilima, podržanu poreznim poticajima i subvencijama u više država članica. U Ujedinjenom Kraljevstvu inflacija je porasla više od očekivanja, na 1,2% YoY u svibnju, iznad 1,0% u travnju i tržišnih očekivanja od 1,1%. Ubrzanje je dijelom pripisano višim troškovima transporta i sirovina zbog sukoba na Bliskom istoku, dok je inflacija hrane usporila na 2,7% s 3,1% mjesec ranije.
Kina i Japan
Kineska tržišta kapitala imala su mješovit tjedan dok su ulagači vagali snažnije podatke o industrijskim profitima nasuprot obnovljenom regulatornom pritisku na offshore brokerske aktivnosti. CSI 300 indeks porastao je za 0,97%, dok je Shanghai Composite pao za 1,08%. Hongkonški Hang Seng indeks oslabio je 1,65% tijekom skraćenog trgovinskog tjedna, pri čemu su tržišta u Hong Kongu bila zatvorena 25. svibnja zbog državnog praznika. U fokusu investitora bili su podaci prema kojima su kineski industrijski profiti u travnju porasli 24,7% YoY, ubrzavši u odnosu na rast od 15,8% u ožujku, dok su profiti u razdoblju od siječnja do travnja porasli 18,2% na godišnjoj razini. Rast je bio podržan snažnijom profitabilnošću u energetskom i sirovinskom sektoru te otpornom vanjskom potražnjom za tehnološkim izvozom, no oporavak je ostao neujednačen zbog slabosti u potrošački orijentiranim industrijama i sektoru nekretnina.
Japansko tržište zabilježilo je snažan rast, pri čemu je Nikkei 225 porastao za 4,72%, dok je širi TOPIX indeks ojačao 1,66%. Pozitivan sentiment potaknule su vijesti o privremenom dogovoru SAD-a i Irana o produljenju primirja i početku formalnih nuklearnih pregovora, što je za japansko gospodarstvo, snažno ovisno o uvozu energije, smanjilo zabrinutost oko troškova uvoza i inflacijskih pritisaka. Tehnološke i AI-povezane dionice predvodile su rast, osobito proizvođači poluvodiča i elektroničkih komponenti, podržani obnovljenim optimizmom oko ulaganja u umjetnu inteligenciju i ublažavanjem rizika u opskrbnim lancima. Istodobno, blaži inflacijski podaci zakomplicirali su očekivanja oko daljnjih poteza Bank of Japana, nakon što je indeks potrošačkih cijena u Tokiju u svibnju usporio na 1,3% YoY s 1,5% u travnju, ostavši ispod cilja od 2%. Prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu pao je na 2,66% s 2,76% tjedan ranije, dok je jen ostao gotovo nepromijenjen oko razine od 159,3 za dolar, uz nastavak opreza investitora oko mogućih intervencija i razlike u kamatnim stopama između Japana i SAD-a.