Tjedni komentar tržišta 17.08.2026.

Tjedni komentar tržišta 17.08.2026. 

Hrvatska
Hrvatska turistička zajednica objavila je da je u srpnju u Hrvatskoj boravilo 4,7 milijuna turista, odnosno 2,5% više nego u istom mjesecu prošle godine. Ostvareno je ukupno 29,6 milijuna noćenja, što predstavlja godišnji rast od 1%. U prvih sedam mjeseci zemlju je posjetilo 12,4 milijuna turista, uz 59,1 milijun ostvarenih noćenja, što je također 1% više nego u usporedivom razdoblju prethodne godine.
Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Gradu Zagrebu u svibnju je iznosila 1.758 eura. Prema podacima Statističkog ureda Grada Zagreba, to je 1,3% manje nego u travnju, ali 6,4% više nego u svibnju prošle godine. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u srpnju su se smanjile za 0,2% u odnosu na lipanj, dok su na godišnjoj razini porasle za 4,9%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Kada se isključi energija, cijene su bile 0,1% niže nego prethodnog mjeseca, ali 1,1% više nego u srpnju prošle godine. Prema Eurostatu, proizvodnja u Hrvatskoj porasla je 5,2% u odnosu na svibanj, što je najveći mjesečni rast od prosinca 2024. godine. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine proizvodnja je bila veća za 4,3%.    
              
SAD 
Popuštanje inflacijskih pritisaka i manja očekivanja povećanja kamatnih stopa američke središnje banke, uz povoljne poslovne rezultate povezane s umjetnom inteligencijom, pozitivno su utjecali na tržište. S druge strane, rast cijena nafte, neizvjesnost oko Hormuškog tjesnaca i slabiji podaci o osobnoj potrošnji ograničili su optimizam ulagača. Najbolje rezultate ostvarili su indeksi manjih i srednje velikih kompanija, koji su porasli više od 1%, dok je indeks S&P 500 zabilježio umjereniji rast. Industrijski indeks Dow Jones završio je tjedan u minusu, a tehnološki Nasdaq ostao je gotovo nepromijenjen. Inflacija je bila u središtu pozornosti. Indeks potrošačkih cijena u srpnju je porastao 0,1% na mjesečnoj i 3,4% na godišnjoj razini, u skladu s očekivanjima. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, iznosila je 0,2% mjesečno i 2,5% godišnje. I ukupna i temeljna inflacija usporile su drugi mjesec zaredom, što je ublažilo zabrinutost oko daljnjeg zaoštravanja monetarne politike. Dodatno olakšanje donijeli su podaci o proizvođačkim cijenama. Temeljne proizvođačke cijene porasle su 0,2% u srpnju, manje od očekivanih 0,3% i sporije nego u lipnju. Ukupne proizvođačke cijene bile su 4,7% više nego godinu ranije, nakon rasta od 5,5% u prethodnom mjesecu. Nakon objave podataka tržišna vjerojatnost povećanja kamatnih stopa u rujnu smanjila se s približno 52% na oko 32%. Unatoč povoljnijim inflacijskim pokazateljima, pojedini dužnosnici američke središnje banke nastavili su upozoravati na rizik ponovnog jačanja cjenovnih pritisaka. Dio njih smatra da bi dodatno povećanje kamatnih stopa moglo biti potrebno kako bi se spriječilo pregrijavanje gospodarstva i inflacija vratila prema ciljanoj razini. Podaci o osobnoj potrošnji bili su slabiji od očekivanja. Maloprodaja je u srpnju pala 0,6% u odnosu na prethodni mjesec, dok se očekivao rast od 0,1%. Riječ je o najvećem mjesečnom padu od svibnja 2025. Maloprodaja bez pojedinih promjenjivih kategorija, koja se koristi pri izračunu bruto domaćeg proizvoda, smanjila se 0,4%. Prinosi na američke državne obveznice znatno su oscilirali. Početkom tjedna rasli su zbog viših cijena nafte i povezanih inflacijskih rizika, a zatim su se smanjili nakon povoljnijih podataka o inflaciji. Kratkoročni prinosi završili su tjedan uglavnom niže zbog manje vjerojatnosti povećanja kamatnih stopa, dok su dugoročni ostali povišeni zbog velike ponude državnog duga i zabrinutosti oko javnih financija.
 
Europa 
STOXX 600 završio je tjedan padom od 0,36%. Investitori su pozitivne gospodarske pokazatelje i uglavnom dobre poslovne rezultate kompanija uspoređivali s trajnom geopolitičkom neizvjesnošću povezanom sa sukobom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana te situacijom u Hormuškom tjesnacu. Njemački indeks DAX porastao je 0,46%, dok je francuski CAC 40 pao 0,9%, talijanski FTSE MIB smanjio se 0,25%, a britanski FTSE 100 pao je za 1,39%. Tijekom tjedna mijenjali su se sektori koji su predvodili tržište. Energetske i druge cikličke dionice povremeno su ostvarivale bolje rezultate zahvaljujući rastu cijena nafte i nešto većoj sklonosti ulagača riziku, dok su defenzivni sektori početkom tjedna uglavnom zaostajali. Energetska tržišta ostala su važan čimbenik kretanja europskih dionica. Cijene nafte snažno su porasle početkom tjedna nakon slabljenja nade u postizanje dogovora o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Energetske kompanije u početku su profitirale od takvog razvoja događaja, ali su kasnije izgubile dio ostvarenih dobitaka. Ekstremno visoke temperature poremetile su proizvodnju električne energije u francuskim nuklearnim elektranama i privremeno smanjile raspoložive kapacitete. To je dodatno upozorilo da vremenski uvjeti i ograničenja u opskrbi mogu povećati nestabilnost cijena energije u Europi. Povjerenje investitora u gospodarstvo europodručja nastavilo se popravljati. Sentixov indeks gospodarskog povjerenja u kolovozu se vratio u pozitivno područje i porastao četvrti mjesec zaredom. Takav rezultat pokazuje da je gospodarstvo europodručja zasad ostalo relativno otporno unatoč povišenim cijenama energije i sukobu na Bliskom istoku. Pokazatelji na razini pojedinih država bili su neujednačeni. Francuska središnja banka procijenila je da bi francusko gospodarstvo u trećem tromjesečju moglo porasti 0,2%. Švicarsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju nadmašilo očekivanja, zabilježivši rast od 1,5%, najviši u posljednjih pet godina. Istodobno su niski vodostaji Rajne počeli otežavati industrijsku aktivnost u Njemačkoj, što predstavlja dodatni rizik za opskrbne lance i proizvodnju. U Ujedinjenom Kraljevstvu u središtu pozornosti ostala je monetarna politika. Glavni ekonomist Engleske središnje banke Huw Pill izjavio je da snažniji gospodarski rast od očekivanog podupire potrebu za višim troškovima zaduživanja kako bi se inflacija vratila prema ciljanoj razini. Prinos na desetogodišnje britanske državne obveznice premašio je 5%, dok su ulagači nastavili procjenjivati inflacijske rizike, smjer fiskalne politike i mogućnost povećanja poreza.
 
Kina i Japan
Kineska tržišta dionica završila su tjedan u minusu. Shanghai Composite pao je 0,33%, CSI 300 izgubio je 0,61%, a hongkonški Hang Seng pao je 2,15%. Početni rast potaknut potrošačkim i nekretninskim sektorom nije se održao, dok su tehnološke kompanije u Hong Kongu bile pod pritiskom. Ipak, proizvođači optičkih komponenti ostvarili su dobre rezultate zahvaljujući pozitivnim očekivanjima američkih kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom. Inflacijski pritisci oslabjeli su više od očekivanja. Potrošačke cijene u srpnju su porasle 0,5% na godišnjoj razini, nakon lipanjskih 1%, dok je temeljna inflacija iznosila 0,9%. Rast proizvođačkih cijena usporio je s 4,1% na 3,5%. Peking je dodatno ublažio ograničenja za kupnju nekretnina kako bi potaknuo posrnulo stambeno tržište. Istodobno je najavljeno proširenje tehnološkog indeksa Hang Seng Tech s 30 na 50 kompanija, čime će veću zastupljenost dobiti manja i brže rastuća poduzeća iz područja umjetne inteligencije i robotike.
Japansko tržište dionica snažno je poraslo tijekom tjedna: indeks Nikkei 225 ojačao je 4,74%, a širi TOPIX 3%. Rast su predvodile tehnološke kompanije zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima i snažnoj potražnji za poluvodičima. Izvoznicima je pogodovalo slabljenje jena na približno 159 jena za američki dolar, unatoč nedavnim intervencijama vlasti na deviznom tržištu. Bankarske dionice podržala su očekivanja da bi Japanska središnja banka uskoro mogla povećati kamatne stope. Slabiji jen i promjenjive cijene nafte dodatno pojačavaju inflacijske pritiske, dok su pojedini članovi središnje banke upozorili da bi podizanje stopa moglo biti ubrzano. Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu porastao je s 2,79% na 2,87%. Proizvođačke cijene u srpnju su porasle 7,2% na godišnjoj razini, nešto manje nego prethodnog mjeseca, ali su troškovni pritisci i dalje vrlo snažni. Istodobno se raspoloženje proizvođača poboljšalo zahvaljujući visokoj potražnji za poluvodičima.