Tjedni komentar tržišta 03.11.2025.
- Hrvatska: Usporavanje gospodarskog rasta i inflacije, uz rast javne potrošnje i povećane proračunske rashode.
- SAD: Smanjenje kamata FED-a i privremeno primirje u trgovinskim odnosima s Kinom potaknuli optimizam na tržištima, rezultati kompanija i dalje premašuju očekivanja.
- Europa: Daljnje popuštanje inflacijskih pritisaka i blagi rast BDP-a u trećem tromjesečju, ECB ostavio kamatne stope nepromijenjenima.
- Kina i Japan: Slabija potpora kineskim tržištima unatoč naglasku na potrošnji, rast japanskog indeksa na najvišu razinu od 1994. godine.
Hrvatska
Na Zagrebačkoj burzi glavni indeksi zabilježili su pad: CROBEX je tjedan završio s padom od 0,73%, a CROBEX10 od 1,77%. Kretanja sektorskih indeksa bila su mješovita, s rasponom od -1,87% za CROBEXnutris do +3,48% za CROBEXkonstrukt. Među najlikvidnijim dionicama izdvajaju se AD Plastik s rastom od 16,7% te Podravka s padom od 4,6%. Većina kompanija objavila je rezultate za prvih devet mjeseci, uz stabilne trendove profitabilnosti. Otvoren je kontejnerski terminal Rijeka Gateway, investicija vrijedna 380 milijuna eura, koja Hrvatsku dodatno pozicionira kao važno prometno čvorište u regiji. Uz to, Dalekovod je sklopio ugovor vrijedan više od 100 milijuna eura za izgradnju dalekovoda u Švedskoj, dok je KONČAR potpisao sporazum o razvoju sustava protudronske zaštite za Ministarstvo obrane u vrijednosti od 125 milijuna eura.
Vlada je usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu, kojim se predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a s 3,2% u 2025. na 2,7% u 2026. godini. Inflacija bi se trebala smanjiti s prosječnih 3,7% u 2025. na 2,8% u 2026., dok se na tržištu rada očekuje blago usporavanje rasta zaposlenosti s 1,9 na 1,5%. Projekcije rasta BDP-a i zaposlenosti djeluju optimistično s obzirom na nedavne znakove usporavanja, a proračunski deficit za 2026. procjenjuje se na 2,9% BDP-a. Istodobno, udio javne potrošnje i rashoda države u BDP-u nastavlja rasti, s planiranih 47,8% u 2026. na više od 50% u 2027., što povećava fiskalne rizike i ograničava prostor za gospodarsku prilagodbu u slučaju pogoršanja ciklusa.
Inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvim procjenama u listopadu se smanjila na 4,0%, u odnosu na 4,6% u rujnu. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energenata, usporila je na 3,8%, dok je nacionalni indeks potrošačkih cijena, koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju, zabilježio pad s 4,2 na 3,6%. Glavni doprinos usporavanju inflacije dolazi od smanjenja cijena industrijskih proizvoda i hrane, dok cijene usluga i dalje rastu iznad prosjeka.
SAD
Sezona objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje nastavila je u snažnom ritmu, pri čemu je 64% kompanija iz indeksa S&P 500 do petka objavilo rezultate, a čak 83 % nadmašilo je očekivanja tržišta. Iako su rezultati najvećih tehnoloških kompanija bili mješoviti; dionice Microsofta, Applea i Mete zabilježile su pad, dok su Amazon i Alphabet ostvarili rast, tržište je u cjelini reagiralo pozitivno. Dionice Nvidie dodatno su ojačale, poguravši tržišnu kapitalizaciju kompanije iznad 5 bilijuna USD, čime je postala prva kompanija koja je dosegnula tu razinu.
Optimizam je dodatno potaknut sastankom američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga u Južnoj Koreji, na kojem je dogovoreno jednogodišnje trgovinsko primirje. Sporazum uključuje djelomično ukidanje američkih carina na kineski uvoz, suspenziju kineskih ograničenja na izvoz rijetkih metala te nastavak kineske kupnje američkih poljoprivrednih proizvoda. Iako su ustupci skromni i dugoročno ne rješavaju trgovinske napetosti, vijest je pružila kratkoročnu podršku tržišnom sentimentu.
Ključan događaj ovog tjedna bio je i sastanak FED-a, koji se odvio u srijedu. FED je na listopadskoj sjednici snizio ciljanu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, na raspon od 3,75% - 4,00%, u skladu s očekivanjima. Dvoje članova odbora pritom je izrazilo neslaganje, jedan zagovarajući veće, a drugi nikakvo smanjenje, što ukazuje na rastuće razlike unutar FED-a oko daljnjeg smjera monetarne politike. Predsjednik Jerome Powell nakon sastanka je naglasio da daljnje rezove kamata u prosincu ne treba smatrati izvjesnima te da će FED, zbog ograničenog pristupa ekonomskim podacima uslijed blokade savezne vlade, oprezno pristupiti idućim odlukama. Sukladno tome, izgledi za prosinačko smanjenje pali su s iznad 90 na ispod 60%.
Europa
Upravni odbor Europske središnje banke (ECB) na sjednici održanoj u četvrtak odlučio je zadržati sve tri ključne kamatne stope na postojećim razinama. Kamatna stopa na novčani depozit ostala je na 2,00%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15%, dok je kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana 2,40%. Prema ocjeni Vijeća, inflacija se i dalje kreće blizu srednjoročnog cilja od 2%, a ukupni izgledi za inflaciju i gospodarski rast ostaju uglavnom nepromijenjeni. Predsjednica Christine Lagarde naglasila je da će buduće odluke o kamatnim stopama ovisiti o pristiglim podacima te da se odluke neće unaprijed uvjetovati određenim smjerom monetarne politike.
Prema procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju u listopadu iznosila je 2,1%, što je blagi pad u odnosu na 2,2% u rujnu. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene hrane i energenata, ostala je stabilna na razini od 2,4%. Na godišnjoj razini cijene usluga porasle su za 3,4%, dok su cijene hrane, alkohola i duhana porasle za 2,5%. Niže cijene energije ublažile su ukupne inflacijske pritiske, čime se dodatno učvrstio dojam o smirivanju inflacijskog zamaha u eurozoni.
Istodobno, BDP europodručja u trećem tromjesečju porastao je za 0,2%, što predstavlja ubrzanje u odnosu na rast od 0,1% u prethodnom razdoblju. Rast je bio nešto veći od očekivanja analitičara, a najviše su mu pridonijele Francuska i Španjolska. Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena treći mjesec zaredom te iznosi 6,3%-
Japan i Kina
U Kini su zabrinutosti oko dugoročnih izgleda rasta ponovno ojačale nakon završetka četverodnevnog sastanka najviših državnih dužnosnika koji nije donio konkretne mjere poticaja gospodarstvu. Vlada je najavila stvaranje modela gospodarskog razvoja koji bi se u većoj mjeri oslanjao na domaću potražnju i potrošnju, ali bez preciziranja cilja udjela potrošnje u BDP-u. Trenutno taj udio iznosi oko 40%, znatno manje od svjetskog prosjeka od 56% prema podacima Svjetske banke. Analitičari su istaknuli da je naglasak na potrošnji korak u pozitivnom smjeru, no izostanak jasnih fiskalnih i monetarnih poticaja ograničio je tržišni optimizam.
U Japanu je indeks Nikkei 225 u listopadu porastao za 16,6%, što je njegov najveći mjesečni rast od siječnja 1994. godine. Tržišta su pozitivno reagirala na odluku Središnje banke Japana o zadržavanju kamatnih stopa nepromijenjenima, kao i na očekivanja većeg fiskalnog poticaja, dok su snažni rezultati Amazona i optimistične prognoze Applea dodatno podržali rast tehnoloških dionica. Guverner središnje banke Kazuo Ueda zadržao je čvrst stav te poručio kako se vjerojatnost povećanja kamatnih stopa postupno povećava, ali bez konkretnog roka. Japanski jen oslabio je na 154 jena za američki dolar, dok se prinos na desetogodišnju državnu obveznicu zadržao oko 1,65%. U širem području Tokija cijene osnovnih proizvoda porasle su za 2,8% na godišnjoj razini, iznad cilja središnje banke, a stopa nezaposlenosti ostala je stabilna na 2,6%, najvišoj razini od srpnja 2024. godine.
Na Zagrebačkoj burzi glavni indeksi zabilježili su pad: CROBEX je tjedan završio s padom od 0,73%, a CROBEX10 od 1,77%. Kretanja sektorskih indeksa bila su mješovita, s rasponom od -1,87% za CROBEXnutris do +3,48% za CROBEXkonstrukt. Među najlikvidnijim dionicama izdvajaju se AD Plastik s rastom od 16,7% te Podravka s padom od 4,6%. Većina kompanija objavila je rezultate za prvih devet mjeseci, uz stabilne trendove profitabilnosti. Otvoren je kontejnerski terminal Rijeka Gateway, investicija vrijedna 380 milijuna eura, koja Hrvatsku dodatno pozicionira kao važno prometno čvorište u regiji. Uz to, Dalekovod je sklopio ugovor vrijedan više od 100 milijuna eura za izgradnju dalekovoda u Švedskoj, dok je KONČAR potpisao sporazum o razvoju sustava protudronske zaštite za Ministarstvo obrane u vrijednosti od 125 milijuna eura.
Vlada je usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu, kojim se predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a s 3,2% u 2025. na 2,7% u 2026. godini. Inflacija bi se trebala smanjiti s prosječnih 3,7% u 2025. na 2,8% u 2026., dok se na tržištu rada očekuje blago usporavanje rasta zaposlenosti s 1,9 na 1,5%. Projekcije rasta BDP-a i zaposlenosti djeluju optimistično s obzirom na nedavne znakove usporavanja, a proračunski deficit za 2026. procjenjuje se na 2,9% BDP-a. Istodobno, udio javne potrošnje i rashoda države u BDP-u nastavlja rasti, s planiranih 47,8% u 2026. na više od 50% u 2027., što povećava fiskalne rizike i ograničava prostor za gospodarsku prilagodbu u slučaju pogoršanja ciklusa.
Inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvim procjenama u listopadu se smanjila na 4,0%, u odnosu na 4,6% u rujnu. Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energenata, usporila je na 3,8%, dok je nacionalni indeks potrošačkih cijena, koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju, zabilježio pad s 4,2 na 3,6%. Glavni doprinos usporavanju inflacije dolazi od smanjenja cijena industrijskih proizvoda i hrane, dok cijene usluga i dalje rastu iznad prosjeka.
SAD
Sezona objave poslovnih rezultata za treće tromjesečje nastavila je u snažnom ritmu, pri čemu je 64% kompanija iz indeksa S&P 500 do petka objavilo rezultate, a čak 83 % nadmašilo je očekivanja tržišta. Iako su rezultati najvećih tehnoloških kompanija bili mješoviti; dionice Microsofta, Applea i Mete zabilježile su pad, dok su Amazon i Alphabet ostvarili rast, tržište je u cjelini reagiralo pozitivno. Dionice Nvidie dodatno su ojačale, poguravši tržišnu kapitalizaciju kompanije iznad 5 bilijuna USD, čime je postala prva kompanija koja je dosegnula tu razinu.
Optimizam je dodatno potaknut sastankom američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xija Jinpinga u Južnoj Koreji, na kojem je dogovoreno jednogodišnje trgovinsko primirje. Sporazum uključuje djelomično ukidanje američkih carina na kineski uvoz, suspenziju kineskih ograničenja na izvoz rijetkih metala te nastavak kineske kupnje američkih poljoprivrednih proizvoda. Iako su ustupci skromni i dugoročno ne rješavaju trgovinske napetosti, vijest je pružila kratkoročnu podršku tržišnom sentimentu.
Ključan događaj ovog tjedna bio je i sastanak FED-a, koji se odvio u srijedu. FED je na listopadskoj sjednici snizio ciljanu kamatnu stopu za 25 baznih bodova, na raspon od 3,75% - 4,00%, u skladu s očekivanjima. Dvoje članova odbora pritom je izrazilo neslaganje, jedan zagovarajući veće, a drugi nikakvo smanjenje, što ukazuje na rastuće razlike unutar FED-a oko daljnjeg smjera monetarne politike. Predsjednik Jerome Powell nakon sastanka je naglasio da daljnje rezove kamata u prosincu ne treba smatrati izvjesnima te da će FED, zbog ograničenog pristupa ekonomskim podacima uslijed blokade savezne vlade, oprezno pristupiti idućim odlukama. Sukladno tome, izgledi za prosinačko smanjenje pali su s iznad 90 na ispod 60%.
Europa
Upravni odbor Europske središnje banke (ECB) na sjednici održanoj u četvrtak odlučio je zadržati sve tri ključne kamatne stope na postojećim razinama. Kamatna stopa na novčani depozit ostala je na 2,00%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15%, dok je kamatna stopa na mogućnost posudbe na kraju dana 2,40%. Prema ocjeni Vijeća, inflacija se i dalje kreće blizu srednjoročnog cilja od 2%, a ukupni izgledi za inflaciju i gospodarski rast ostaju uglavnom nepromijenjeni. Predsjednica Christine Lagarde naglasila je da će buduće odluke o kamatnim stopama ovisiti o pristiglim podacima te da se odluke neće unaprijed uvjetovati određenim smjerom monetarne politike.
Prema procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u europodručju u listopadu iznosila je 2,1%, što je blagi pad u odnosu na 2,2% u rujnu. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene hrane i energenata, ostala je stabilna na razini od 2,4%. Na godišnjoj razini cijene usluga porasle su za 3,4%, dok su cijene hrane, alkohola i duhana porasle za 2,5%. Niže cijene energije ublažile su ukupne inflacijske pritiske, čime se dodatno učvrstio dojam o smirivanju inflacijskog zamaha u eurozoni.
Istodobno, BDP europodručja u trećem tromjesečju porastao je za 0,2%, što predstavlja ubrzanje u odnosu na rast od 0,1% u prethodnom razdoblju. Rast je bio nešto veći od očekivanja analitičara, a najviše su mu pridonijele Francuska i Španjolska. Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena treći mjesec zaredom te iznosi 6,3%-
Japan i Kina
U Kini su zabrinutosti oko dugoročnih izgleda rasta ponovno ojačale nakon završetka četverodnevnog sastanka najviših državnih dužnosnika koji nije donio konkretne mjere poticaja gospodarstvu. Vlada je najavila stvaranje modela gospodarskog razvoja koji bi se u većoj mjeri oslanjao na domaću potražnju i potrošnju, ali bez preciziranja cilja udjela potrošnje u BDP-u. Trenutno taj udio iznosi oko 40%, znatno manje od svjetskog prosjeka od 56% prema podacima Svjetske banke. Analitičari su istaknuli da je naglasak na potrošnji korak u pozitivnom smjeru, no izostanak jasnih fiskalnih i monetarnih poticaja ograničio je tržišni optimizam.
U Japanu je indeks Nikkei 225 u listopadu porastao za 16,6%, što je njegov najveći mjesečni rast od siječnja 1994. godine. Tržišta su pozitivno reagirala na odluku Središnje banke Japana o zadržavanju kamatnih stopa nepromijenjenima, kao i na očekivanja većeg fiskalnog poticaja, dok su snažni rezultati Amazona i optimistične prognoze Applea dodatno podržali rast tehnoloških dionica. Guverner središnje banke Kazuo Ueda zadržao je čvrst stav te poručio kako se vjerojatnost povećanja kamatnih stopa postupno povećava, ali bez konkretnog roka. Japanski jen oslabio je na 154 jena za američki dolar, dok se prinos na desetogodišnju državnu obveznicu zadržao oko 1,65%. U širem području Tokija cijene osnovnih proizvoda porasle su za 2,8% na godišnjoj razini, iznad cilja središnje banke, a stopa nezaposlenosti ostala je stabilna na 2,6%, najvišoj razini od srpnja 2024. godine.