- Hrvatska: Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti brže od prosjeka europodručja uz stabilno tržište rada i rast poljoprivredne proizvodnje, dok je domaće tržište kapitala zabilježilo pozitivan tjedan uz pojačanu investitorsku aktivnost.
- SAD: Američka tržišta nastavila su rast potaknuta snažnim rezultatima tehnološkog sektora i optimizmom oko geopolitičkih pregovora, dok inflacijski pritisci i rast inflacijskih očekivanja nastavljaju podupirati restriktivan ton FED-a.
- Europa: Europska tržišta ostvarila su snažan rast potaknuta smirivanjem geopolitičkih napetosti, dok slabiji izgledi gospodarskog rasta i pad izvoza nastavljaju ukazivati na krhkost europskog gospodarstva.
- Kina i Japan: Slabiji podaci o kineskoj industriji i potrošnji pojačali su očekivanja dodatnih poticajnih mjera, dok je japansko tržište raslo predvođeno tehnološkim sektorom i poboljšanim globalnim sentimentom
Hrvatska
Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo u 2026. godini rasti po stopi od 3,4%, dok bi rast u 2027. trebao iznositi 2,5%, što je i dalje iznad očekivanog prosjeka europodručja. Istodobno, Hrvatska je prema podacima Eurostata zabilježila stopu inflacije od 5,4%, među najvišima u Europskoj uniji, dok je prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku inflacija u travnju iznosila 5,8%.
Tržište rada nastavilo je pokazivati otpornost, pri čemu je prosječna neto plaća za ožujak iznosila 1.555 eura, što predstavlja nominalni godišnji rast od 7,4%, odnosno realni rast od 2,5%. Dodatno, poljoprivredne proizvođačke cijene porasle su u prvom tromjesečju za 8,5% na godišnjoj razini, pri čemu su cijene biljnih proizvoda rasle 11,6%, a stočarskih proizvoda 6,5%.
Na domaćem tržištu kapitala CROBEX je tijekom tjedna porastao 1,37%, dok je CROBEX10 ostvario rast od 0,77%. U fokusu investitora bila je najava Bosqar Investa o provođenju javne ponude novih dionica (SPO) radi financiranja budućih ulaganja i akvizicija, uključujući potencijalnu akviziciju PIK Vrbovca. Planirano je izdanje do 5,9 milijuna novih dionica u rasponu cijene od 25,5 do 26,5 eura po dionici. Kompanija je pritom istaknula nastavak strategije rasta kroz akvizicije i organsko širenje poslovanja, uz daljnje jačanje prisutnosti institucionalnih investitora na domaćem tržištu kapitala.
SAD
Glavni američki burzovni indeksi završili su tjedan u pozitivnom teritoriju, pri čemu je Dow Jones dosegnuo novu rekordnu razinu, dok je S&P 500 zabilježio osmi uzastopni tjedan rasta, najdulji niz dobitaka od 2023. godine. Tržišni sentiment poboljšao se nakon snažnih rezultata kompanije NVIDIA, koji su dodatno učvrstili optimizam oko razvoja umjetne inteligencije i tehnološkog sektora. Dodatnu podršku tržištima pružila su očekivanja mogućeg smirivanja napetosti između SAD-a i Irana, pri čemu su investitori pregovore ocijenili izglednijim scenarijem od daljnje vojne eskalacije.
Objavljeni podaci o indeksima menadžera nabave (PMI) ukazali su na umjeren, ali neujednačen gospodarski rast. Proizvodni PMI porastao je na 55,3 bodova, najvišu razinu u posljednje četiri godine, dok je PMI uslužnog sektora oslabio na 50,9 bodova. Istodobno, podaci su ponovno naglasili prisutnost inflacijskih pritisaka, pri čemu su ulazni troškovi i prodajne cijene zabilježili najsnažniji rast od 2022. godine. Potrošački sentiment dodatno se pogoršao, dosegnuvši rekordno nisku razinu prema istraživanju Sveučilišta Michigan, dok su inflacijska očekivanja nastavila rasti i na kratki i na dugoročni horizont.
Na tržištu obveznica prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu tijekom tjedna se kretao oko razine od 4,6%, uz pojačanu volatilnost povezanu s geopolitičkim događajima i očekivanjima monetarne politike. Zapisnik s posljednje sjednice FED-a pokazao je da kreatori politike i dalje izražavaju zabrinutost zbog postojanih inflacijskih pritisaka te ostavljaju mogućnost dodatnog zaoštravanja monetarne politike ukoliko inflacija ostane iznad ciljanih razina. U međuvremenu, tržište nekretnina nastavilo je pokazivati znakove usporavanja pod pritiskom viših hipotekarnih stopa, koje su dosegnule najviše razine od kolovoza prošle godine.
Europa
Europski STOXX Europe 600 indeks porastao je tijekom proteklog tjedna 3,0%, pri čemu su najveći europski indeksi također ostvarili snažan rast. Njemački DAX ojačao je 3,92%, francuski CAC 40 porastao je 2,05%, dok je talijanski FTSE MIB zabilježio rast od 0,80%. Tržišni sentiment bio je podržan optimizmom oko mogućeg smirivanja sukoba na Bliskom istoku i poboljšanjem globalnog apetita za rizikom.
Europska komisija snizila je prognozu gospodarskog rasta europodručja za 2026. godinu na 0,9%, uz istovremeno povećanje očekivane stope inflacije na 3,0%, upozoravajući na negativan utjecaj viših cijena energije i pojačane geopolitičke neizvjesnosti. Dodatni pritisak na gospodarstvo dolazi iz vanjske trgovine, pri čemu je trgovinski suficit europodručja u ožujku pao na EUR 7,8 milijardi, znatno ispod razine iz prethodne godine. Izvoz u SAD bio je gotovo 39% niži na godišnjoj razini zbog učinka američkih carina uvedenih tijekom 2025. godine, dok su najveći pad izvoza zabilježili sektori kemikalija, strojeva i vozila.
U Ujedinjenom Kraljevstvu tržište rada nastavilo je slabiti, uz rast stope nezaposlenosti na 5% i pad broja otvorenih radnih mjesta na najnižu razinu u posljednjih pet godina. Istodobno, inflacija je u travnju usporila na 2,8%, ispod tržišnih očekivanja, ponajviše zahvaljujući ograničenju cijena energije, što je djelomično ublažilo zabrinutost investitora oko inflacijskih pritisaka i buduće monetarne politike Bank of England.
Kina i Japan
Kineska tržišta kapitala oslabila su tijekom proteklog tjedna nakon što su podaci za travanj potvrdili usporavanje gospodarskog zamaha. CSI 300 indeks pao je 0,30%, Shanghai Composite 0,54%, dok je hongkonški Hang Seng indeks izgubio 1,37%. Industrijska proizvodnja usporila je rast na 4,1% YoY, maloprodaja je porasla tek 0,2% YoY, a ulaganja u fiksnu imovinu nastavila su slabiti, dodatno naglašavajući probleme u nekretninskom sektoru i slabu domaću potražnju. Narodna banka Kine zadržala je referentne kamatne stope nepromijenjenima već dvanaesti mjesec zaredom, signalizirajući nastavak ciljanih fiskalnih i sektorskih mjera umjesto šire monetarne ekspanzije. U fokusu investitora bili su i sastanci Vladimira Putina i Xi Jinpinga u Pekingu, tijekom kojih su Kina i Rusija potpisale više od 40 sporazuma iz područja energetike, tehnologije i trgovine.
Japansko tržište ostvarilo je snažan rast, pri čemu je Nikkei 225 porastao 3,14%, dok je širi TOPIX indeks ojačao 0,74%, potaknut optimizmom oko američko-iranskih pregovora i nastavkom AI investicijskog zamaha u tehnološkom sektoru. Jen je oslabio prema razini od 159,1 za dolar nakon što je temeljna inflacija u travnju usporila na 1,4% YoY, najnižu razinu u posljednje četiri godine i ispod cilja Bank of Japana od 2%. Unatoč slabijoj inflaciji, prinos na 10-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na 2,76%, zadržavajući se blizu najviših razina u posljednja tri desetljeća, dok su dužnosnici Bank of Japana nastavili signalizirati mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa. Dodatnu podršku tržištu pružili su podaci o BDP-u, prema kojima je japansko gospodarstvo u prvom tromjesečju raslo po anualiziranoj stopi od 2,1%, iznad tržišnih očekivanja.