Tjedni komentar tržišta 16.03.2026.

Hrvatska
Kreditna rejting agencija S&P u petak je podigla dugoročni kreditni rejting Hrvatske s A- na A uz stabilne izglede, ocijenivši da strukturne reforme, ulaganja iz EU fondova i napredak prema članstvu u OECD-u jačaju otpornost gospodarstva i dugoročne izglede rasta. Prema procjenama agencije, hrvatski bi BDP u razdoblju od 2026. do 2029. mogao rasti prosječno oko 2,7% godišnje, nakon rasta od 3,2% u 2025., dok bi se proračunski manjak postupno smanjivao na oko 2,4% BDP-a do kraja razdoblja, uz pad javnog duga prema približno 56% BDP-a. S&P pritom ističe važnost turizma, ali i postupnu diversifikaciju gospodarstva prema sektorima više dodane vrijednosti, uključujući ICT. Bankovni sektor ocijenjen je snažnim, uz visoku kapitaliziranost i relativno nizak udio loših kredita.
Na Zagrebačkoj burzi glavni dionički indeksi u proteklom su tjednu zabilježili rast. CROBEX je porastao 0,86% te tjedan završio na 3.952,83 boda, dok je CROBEX10 ojačao 0,47% na 2.527,77 bodova. Zagrebačka burza ujedno je objavila rezultate redovne revizije indeksa koja stupa na snagu 23. ožujka 2026., pri čemu će u sastav indeksa CROBEX ući Tokić, Luka Rijeka, Maistra, Helios Faros i Jadroplov, dok iz indeksa izlaze Arena Hospitality Group, Đuro Đaković Grupa i Plava Laguna.

SAD 
Najnoviji podaci o inflaciji pokazali su umjeren rast potrošačkih cijena. Temeljni indeks potrošačkih cijena (core CPI), koji isključuje hranu i energiju, u veljači je porastao 0,2% na mjesečnoj razini, u skladu s očekivanjima tržišta i sporije nego u siječnju. Na godišnjoj razini temeljna inflacija ostala je stabilna na 2,5%, dok je ukupni CPI porastao 0,3% na mjesečnoj i 2,4% na godišnjoj razini.
Istodobno je temeljni indeks osobne potrošnje (core PCE), preferirana mjera inflacije američke središnje banke, u siječnju porastao 0,4% na mjesečnoj razini, dok je godišnja stopa neočekivano ubrzala na 3,1%, najvišu razinu od početka 2024. Podaci o gospodarskom rastu pritom su revidirani naniže, druga procjena pokazala je da je američki BDP u četvrtom tromjesečju rastao po anualiziranoj stopi od 0,7%, znatno sporije od početne procjene od 1,4%, ponajviše zbog slabijeg izvoza, osobne potrošnje, državne potrošnje i investicija.
Američka financijska tržišta tijekom tjedna su bila pod pritiskom geopolitičkih napetosti i snažnog rasta cijena nafte. Sva tri glavna dionička indeksa zabilježila su pad: Dow Jones izgubio je oko 2%, S&P 500 oko 1,6%, a Nasdaq oko 1,3%. Cijene nafte pritom su snažno porasle nakon eskalacije napetosti na Bliskom istoku i poremećaja u prometu kroz Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio globalne opskrbe naftom. Brent i WTI nakratko su premašili 119 dolara po barelu, dok je cijena OPEC-ove košarice, prosječna cijena nafte koju prodaju zemlje članice OPEC-a, porasla na gotovo 121 dolar.

Europa 
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde poručila je da je ECB spreman poduzeti potrebne korake kako bi zadržao inflaciju pod kontrolom u uvjetima rasta cijena energije. Istaknula je da je Europa danas bolje pozicionirana za apsorbiranje energetskih šokova nego u ranijim krizama, ali je naglasila kako neizvjesnost i volatilnost na tržištima ostaju povišene.
U industrijskom sektoru zabilježeni su slabiji pokazatelji, osobito u Njemačkoj. Tvorničke narudžbe pale su u siječnju 11,1% na mjesečnoj razini, znatno više od očekivanog pada od oko 4%, pri čemu je domaća potražnja posebno oslabila. Njemački izvoz također je pao 2,3% na mjesečnoj razini, iako se trgovinski suficit povećao zahvaljujući snažnijem padu uvoza.
Industrijska proizvodnja u europodručju u siječnju je pala 1,5% na mjesečnoj razini, što predstavlja najveći pad od travnja 2025., ponajviše zbog slabije proizvodnje trajnih i kapitalnih dobara. Istodobno je u Ujedinjenom Kraljevstvu gospodarski rast u siječnju neočekivano stagnirao, pri čemu je rast u trgovini na veliko i malo neutraliziran padom aktivnosti u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.    
 
Kina i Japan
U Kini je inflacija ubrzala na najvišu razinu u više od tri godine, pri čemu je indeks potrošačkih cijena u veljači porastao 1,3% na godišnjoj razini, potaknut snažnijom potrošnjom tijekom kineske Nove godine, osobito u segmentu putovanja i turizma. Temeljna inflacija porasla je 1,8% godišnje, najviše od 2019., dok su proizvođačke cijene ostale u zoni deflacije, iako se tempo pada ublažio zahvaljujući višim cijenama metala i nafte. Istodobno su kineski izvozi snažno porasli za 21,8% u prva dva mjeseca godine, potaknuti globalnom potražnjom za tehnološkim proizvodima i elektronikom povezanom s razvojem umjetne inteligencije, dok su uvozi porasli 19,8%, što je trgovinski suficit poguralo na rekordnih 213,6 mlrd. USD.                
U Japanu su tržišta bila pod utjecajem geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i mogućih poremećaja opskrbe naftom kroz Hormuški tjesnac, što je povećalo rizike za energetsku sigurnost zemlje koja snažno ovisi o uvozu energenata. Vlada je najavila djelomično korištenje strateških rezervi nafte te subvencije kako bi ublažila rast cijena goriva. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice porastao je na 2,25%, blizu najviše razine u posljednjih mjesec dana, dok je jen oslabio na oko 159,7 za dolar, približavajući se najnižim razinama od sredine 2024. Slabljenje valute povećalo je spekulacije o mogućoj intervenciji vlasti na deviznom tržištu, no zasad su reakcije dužnosnika ostale na razini izjava, bez konkretnih mjera. U međuvremenu je japanski BDP za četvrto tromjesečje 2025. revidiran naviše, uz rast gospodarstva od 1,3% na godišnjoj razini, potaknut snažnijim investicijama poduzeća i potrošnjom kućanstava.