- Hrvatska: Fokus tjedna bio je na dogovoru Vlade i sindikata o rastu plaća i materijalnih prava u javnom sektoru, dok podaci HNB-a potvrđuju nastavak snažnog kreditiranja kućanstava i rast depozita, uz ograničenu sklonost oročavanju štednje.
- SAD: Tjedan je obilježio pad potrošačkog povjerenja, odluka FED-a o zadržavanju kamatnih stopa te nominacija Kevina Warsha koja potencijalno mijenja očekivanja oko budućeg smjera monetarne politike.
- Europa: Rast u 2025. nadmašio je očekivanja, uz poboljšanje sentimenta početkom 2026., dok trgovinski sporazum EU-a i Indije postaje ključna tema na institucionalnom planu.
- Kina i Japan: Kina signalizira umjereniji rast kroz niže ciljeve lokalnih vlasti, dok je Japan pod utjecajem političkih najava i povećane volatilnosti na FX tržištu.
Hrvatska
Vlada je postigla dogovor sa sindikatima državnih službi o novom povećanju osnovice za izračun plaća, uz dodatna poboljšanja materijalnih prava državnih službenika i namještenika. Osnovica će se u 2026. povećati u tri koraka: od 1. travnja za 1%, od 1. kolovoza za dodatnih 1%, te od 1. prosinca za još 1%. Uz rast osnovice, dogovorena su i dodatna prava, uključujući povećanje broja dana plaćenog dopusta za sindikalne aktivnosti, povećanje naknade za rođenje djeteta sa pola proračunske osnovice na jednu punu proračunsku osnovicu, te rast terenskog dodatka s 26,54 na 30 eura. Kako pregovori sa sindikatima javnih službi još traju, Vlada je najavila da će, ako ne dođe do dogovora, istu dinamiku povećanja osigurati i zaposlenicima javnih službi odlukom. Ukupno promatrano, riječ je o povećanju materijalnih prava u javnom sektoru vrijednom nešto manje od 300 milijuna eura godišnje, koje obuhvaća oko 265 tisuća zaposlenika.
Prema podacima HNB-a, krediti kućanstvima krajem godine iznosili su 27,4 mlrd. eura, što je rast od 13% u odnosu na kraj 2024. godine. Glavni doprinos rastu i dalje daju stambeni krediti, koji su u 2025. porasli za oko 15%. S druge strane bilance, depoziti kućanstava dosegnuli su 42,3 mlrd. eura, što je 7% više nego godinu ranije. Struktura depozita pritom i dalje pokazuje snažnu preferenciju likvidnosti: prekonoćni depoziti porasli su 11%, dok su oročeni depoziti pali 6%, što znači da kućanstva i dalje većinom drže štednju na tekućim računima ili neoročenu štednju uz praktički nulte kamate. To upućuje da kamatne stope na nova oročenja (oko 1,6%) očito nisu dovoljno atraktivne da potaknu značajniji prelazak iz neoročene u oročenu štednju.
Na domaćem tržištu kapitala, glavni dionički indeksi ponovno su porasli: CROBEX je tjedan završio s rastom od 0,23% na 3.985,92 boda, dok je CROBEX10 porastao 0,29% na 2.558,12 bodova. Sektorski indeksi kretali su se u širem rasponu (od -1,93% do +1,60%), pri čemu je CROBEXtransport bio među slabijima, dok je CROBEXturist bio među dobitnicima. Pojedinačne dionice također su imale raspon promjena od -3,53% do +4,27%, a najveći dobitnik tjedna bila je dionica KOEI. U korporativnim vijestima, telekomi HT i A1 Hrvatska počeli su obavještavati korisnike da će od 1. ožujka uskladiti cijene s prosječnom godišnjom stopom inflacije za 2025., koja je prema DZS-u iznosila 3,7%, što znači da će se mjesečne naknade povećati za taj iznos. Ovo je četvrta godina zaredom primjene indeksne klauzule u telekom sektoru.
SAD
Američki makro podaci tijekom tjedna bili su mješoviti. Potrošačko povjerenje snažno je palo u siječnju na 84,5 (s 94,2), što je najniža razina od 2014., uz pogoršanje percepcije potrošača o gospodarstvu i tržištu rada. Na tržištu rada, inicijalni zahtjevi za naknadu za nezaposlene iznosili su 209 tisuća, nešto iznad konsenzusa, ali ipak blago niže u odnosu na prethodni tjedan. Istodobno, kontinuirani zahtjevi pali su na oko 1,83 milijuna, najnižu razinu od rujna 2024., što sugerira i dalje relativno čvrsto tržište rada unatoč slabljenju sentimenta.
Nakon tri uzastopna smanjenja, FED je zadržao ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 3,50%-3,75%, u skladu s očekivanjima tržišta. Odluka je donesena uz omjer glasova 10-2, pri čemu su dva člana bila za dodatno smanjenje od 25 baznih bodova. Čelnik FED-a Jerome Powell poručio je da će odluke o kamatnim stopama ostati strogo „meeting-by-meeting“, uz ocjenu da gospodarstvo nastavlja rasti solidnim tempom, dok je inflacija i dalje opisana kao „donekle povišena“.
Najveća vijest tjedna bio je politički signal vezan uz buduće vodstvo središnje banke. Donald Trump u petak je nominirao Kevina Warsha za novog čelnika FED-a, čime bi Warsh, ako ga potvrdi Senat, naslijedio Jeromea Powella nakon isteka mandata u svibnju. Warsh je već bio u užem izboru za tu poziciju u prvom Trumpovom mandatu, no tada je odabran Powell. Poznat je kao kritičar programa kvantitativnog popuštanja, upozoravajući na rizike inflacije, zbog čega ga se često percipira kao „inflacijskim jastrebom“, iako se trenutačno navodno zalaže za niže kamatne stope uz istovremeno smanjenje bilance FED-a. Ipak, važno je naglasiti da predsjednik FED-a formalno ima samo jedan glas u odboru koji odlučuje o monetarnoj politici, kao i ostali članovi, pa se stvarni utjecaj očituje prije svega kroz vođenje institucije i oblikovanje komunikacije (“regime change”), a ne kroz sam mehanizam glasanja. Potvrda Senata djeluje izgledno, no proces bi se mogao oduljiti zbog političkih prijepora.
Na tržištima kapitala, Wall Street je imao mješovitu izvedbu, uz Dow -0,4%, Nasdaq -0,2% i S&P 500 +0,3%. Tjedan je bio volatilniji: prva polovica donijela je rast (S&P 500 je dosegnuo novi all-time high), dok su četvrtak i petak donijeli izraženiji pad, pri čemu glavni izvor volatilnosti nisu bili signali FED-a (koji su bili očekivani), već objave rezultata najvećih kompanija. Unutar „Veličanstvenih 7“ rezultati su bili bolji od očekivanja, ali reakcije tržišta mješovite: Meta i Apple bili su među dobitnicima, dok je Microsoft zabilježio najveći dnevni pad u zadnjih pet godina zbog zabrinutosti oko isplativosti velikih ulaganja i sporijeg rasta cloud segmenta. Unatoč tome, očekivanja rasta dobiti ostaju snažna te procjene upućuju na oko 10% YoY rasta dobiti kompanija iz S&P 500 u Q4, predvođeno tehnološkim sektorom, uz projekcije daljnjeg ubrzanja u narednim kvartalima.
Europa
Prema prvim podacima Eurostata, gospodarski rast u europodručju u 2025. iznosio je 1,5%, dok je na razini cijele Europske unije iznosio 1,6%. U četvrtom tromjesečju 2025. sezonski prilagođeni BDP porastao je 0,3% u odnosu na prethodno tromjesečje i u europodručju i u EU, što upućuje na nastavak umjerenog, ali stabilnog rasta. Na godišnjoj razini (u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine), sezonski prilagođeni BDP je u Q4 porastao 1,3% u europodručju i 1,4% u EU.
Pozitivan signal dolazi i sa strane očekivanja: potrošački i poslovni sentiment bio je optimističniji na početku 2026., pri čemu je indikator sentimenta Europske komisije u siječnju porastao na 98,2, razinu blizu dugoročnog prosjeka. Poboljšanje povjerenja zabilježeno je u svim sektorima osim građevine, gdje se zadržalo na nepromijenjenoj razini. Posebno se ističe jačanje sentimenta u Francuskoj, što se povezuje sa smirivanjem političkih tenzija nakon usvajanja proračuna za 2026. Istodobno, Njemačka je ipak snizila procjenu rasta za ovu godinu na 1,0% (s 1,3%), uz dodatno blago smanjenje projekcije rasta za 2027. na 1,3%, uz obrazloženje da se ključne fiskalne i gospodarske mjere realiziraju sporije od ranije očekivanog.
Na institucionalnom i trgovinskom planu, značajan događaj predstavlja zaključenje sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Indije, drugog i četvrtog najvećeg gospodarstva svijeta. Sporazum predviđa otvaranje tržišta od gotovo dvije milijarde ljudi i produbljivanje političko-ekonomskih veza dviju velikih demokracija, pri čemu bi se carine ukidale ili smanjivale na 96,6% vrijednosti europskog izvoza u Indiju. Time bi europskim poduzećima trebalo biti omogućeno oko 4 milijarde eura godišnjih ušteda, uz jačanje konkurentnosti na jednom od najbrže rastućih velikih tržišta. Kao primjer, navodi se smanjenje carina na izvoz automobila (s 110% na 10%), te ukidanje carina na strojeve, kemikalije i farmaceutske proizvode. Sporazum ipak tek treba proći daljnje proceduralne korake (pravna revizija, prijevod, prijedlog Komisije i odobrenje Vijeća, te suglasnost Europskog parlamenta) prije mogućeg stupanja na snagu.
Kina i Japan
U Kini, prema dostupnim podacima iz lokalnih vladinih izvješća, 13 od 20 provincija koje su objavile ciljeve za 2026. postavilo je niže ciljeve rasta BDP-a nego lani, pri čemu su većinom ciljevi sniženi za oko 0,5% ili prebačeni u raspon s nižom donjom granicom. Među provincijama koje su revidirale ciljeve su i ključne obalne regije poput Guangdonga i Zhejianga, koje imaju velik značaj za kineski izvoz i tehnološki sektor.
U Japanu je jen snažno oscilirao uslijed političke neizvjesnosti nakon najave prijevremenih izbora i rasprava o poreznim rezovima bez jasnog izvora financiranja. Dodatno, špekulacije o mogućoj intervenciji na FX tržištu dovele su do jačanja jena, iako direktna intervencija nije potvrđena, uz poruke vlasti o spremnosti na reakciju u slučaju „abnormalnih” kretanja. Istodobno, prinos na 10-godišnju državnu obveznicu blago je pao na 2,24% (s 2,25%), nakon slabijih podataka o inflaciji: temeljna inflacija u Tokiju u siječnju je iznosila 2,0% YoY, ispod očekivanja (2,2%) i niže u odnosu na prosinac (2,3%), što je djelomično pripisano smirivanju cijena hrane i učincima subvencija za gorivo.
Vlada je postigla dogovor sa sindikatima državnih službi o novom povećanju osnovice za izračun plaća, uz dodatna poboljšanja materijalnih prava državnih službenika i namještenika. Osnovica će se u 2026. povećati u tri koraka: od 1. travnja za 1%, od 1. kolovoza za dodatnih 1%, te od 1. prosinca za još 1%. Uz rast osnovice, dogovorena su i dodatna prava, uključujući povećanje broja dana plaćenog dopusta za sindikalne aktivnosti, povećanje naknade za rođenje djeteta sa pola proračunske osnovice na jednu punu proračunsku osnovicu, te rast terenskog dodatka s 26,54 na 30 eura. Kako pregovori sa sindikatima javnih službi još traju, Vlada je najavila da će, ako ne dođe do dogovora, istu dinamiku povećanja osigurati i zaposlenicima javnih službi odlukom. Ukupno promatrano, riječ je o povećanju materijalnih prava u javnom sektoru vrijednom nešto manje od 300 milijuna eura godišnje, koje obuhvaća oko 265 tisuća zaposlenika.
Prema podacima HNB-a, krediti kućanstvima krajem godine iznosili su 27,4 mlrd. eura, što je rast od 13% u odnosu na kraj 2024. godine. Glavni doprinos rastu i dalje daju stambeni krediti, koji su u 2025. porasli za oko 15%. S druge strane bilance, depoziti kućanstava dosegnuli su 42,3 mlrd. eura, što je 7% više nego godinu ranije. Struktura depozita pritom i dalje pokazuje snažnu preferenciju likvidnosti: prekonoćni depoziti porasli su 11%, dok su oročeni depoziti pali 6%, što znači da kućanstva i dalje većinom drže štednju na tekućim računima ili neoročenu štednju uz praktički nulte kamate. To upućuje da kamatne stope na nova oročenja (oko 1,6%) očito nisu dovoljno atraktivne da potaknu značajniji prelazak iz neoročene u oročenu štednju.
Na domaćem tržištu kapitala, glavni dionički indeksi ponovno su porasli: CROBEX je tjedan završio s rastom od 0,23% na 3.985,92 boda, dok je CROBEX10 porastao 0,29% na 2.558,12 bodova. Sektorski indeksi kretali su se u širem rasponu (od -1,93% do +1,60%), pri čemu je CROBEXtransport bio među slabijima, dok je CROBEXturist bio među dobitnicima. Pojedinačne dionice također su imale raspon promjena od -3,53% do +4,27%, a najveći dobitnik tjedna bila je dionica KOEI. U korporativnim vijestima, telekomi HT i A1 Hrvatska počeli su obavještavati korisnike da će od 1. ožujka uskladiti cijene s prosječnom godišnjom stopom inflacije za 2025., koja je prema DZS-u iznosila 3,7%, što znači da će se mjesečne naknade povećati za taj iznos. Ovo je četvrta godina zaredom primjene indeksne klauzule u telekom sektoru.
SAD
Američki makro podaci tijekom tjedna bili su mješoviti. Potrošačko povjerenje snažno je palo u siječnju na 84,5 (s 94,2), što je najniža razina od 2014., uz pogoršanje percepcije potrošača o gospodarstvu i tržištu rada. Na tržištu rada, inicijalni zahtjevi za naknadu za nezaposlene iznosili su 209 tisuća, nešto iznad konsenzusa, ali ipak blago niže u odnosu na prethodni tjedan. Istodobno, kontinuirani zahtjevi pali su na oko 1,83 milijuna, najnižu razinu od rujna 2024., što sugerira i dalje relativno čvrsto tržište rada unatoč slabljenju sentimenta.
Nakon tri uzastopna smanjenja, FED je zadržao ključnu kamatnu stopu nepromijenjenom na 3,50%-3,75%, u skladu s očekivanjima tržišta. Odluka je donesena uz omjer glasova 10-2, pri čemu su dva člana bila za dodatno smanjenje od 25 baznih bodova. Čelnik FED-a Jerome Powell poručio je da će odluke o kamatnim stopama ostati strogo „meeting-by-meeting“, uz ocjenu da gospodarstvo nastavlja rasti solidnim tempom, dok je inflacija i dalje opisana kao „donekle povišena“.
Najveća vijest tjedna bio je politički signal vezan uz buduće vodstvo središnje banke. Donald Trump u petak je nominirao Kevina Warsha za novog čelnika FED-a, čime bi Warsh, ako ga potvrdi Senat, naslijedio Jeromea Powella nakon isteka mandata u svibnju. Warsh je već bio u užem izboru za tu poziciju u prvom Trumpovom mandatu, no tada je odabran Powell. Poznat je kao kritičar programa kvantitativnog popuštanja, upozoravajući na rizike inflacije, zbog čega ga se često percipira kao „inflacijskim jastrebom“, iako se trenutačno navodno zalaže za niže kamatne stope uz istovremeno smanjenje bilance FED-a. Ipak, važno je naglasiti da predsjednik FED-a formalno ima samo jedan glas u odboru koji odlučuje o monetarnoj politici, kao i ostali članovi, pa se stvarni utjecaj očituje prije svega kroz vođenje institucije i oblikovanje komunikacije (“regime change”), a ne kroz sam mehanizam glasanja. Potvrda Senata djeluje izgledno, no proces bi se mogao oduljiti zbog političkih prijepora.
Na tržištima kapitala, Wall Street je imao mješovitu izvedbu, uz Dow -0,4%, Nasdaq -0,2% i S&P 500 +0,3%. Tjedan je bio volatilniji: prva polovica donijela je rast (S&P 500 je dosegnuo novi all-time high), dok su četvrtak i petak donijeli izraženiji pad, pri čemu glavni izvor volatilnosti nisu bili signali FED-a (koji su bili očekivani), već objave rezultata najvećih kompanija. Unutar „Veličanstvenih 7“ rezultati su bili bolji od očekivanja, ali reakcije tržišta mješovite: Meta i Apple bili su među dobitnicima, dok je Microsoft zabilježio najveći dnevni pad u zadnjih pet godina zbog zabrinutosti oko isplativosti velikih ulaganja i sporijeg rasta cloud segmenta. Unatoč tome, očekivanja rasta dobiti ostaju snažna te procjene upućuju na oko 10% YoY rasta dobiti kompanija iz S&P 500 u Q4, predvođeno tehnološkim sektorom, uz projekcije daljnjeg ubrzanja u narednim kvartalima.
Europa
Prema prvim podacima Eurostata, gospodarski rast u europodručju u 2025. iznosio je 1,5%, dok je na razini cijele Europske unije iznosio 1,6%. U četvrtom tromjesečju 2025. sezonski prilagođeni BDP porastao je 0,3% u odnosu na prethodno tromjesečje i u europodručju i u EU, što upućuje na nastavak umjerenog, ali stabilnog rasta. Na godišnjoj razini (u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine), sezonski prilagođeni BDP je u Q4 porastao 1,3% u europodručju i 1,4% u EU.
Pozitivan signal dolazi i sa strane očekivanja: potrošački i poslovni sentiment bio je optimističniji na početku 2026., pri čemu je indikator sentimenta Europske komisije u siječnju porastao na 98,2, razinu blizu dugoročnog prosjeka. Poboljšanje povjerenja zabilježeno je u svim sektorima osim građevine, gdje se zadržalo na nepromijenjenoj razini. Posebno se ističe jačanje sentimenta u Francuskoj, što se povezuje sa smirivanjem političkih tenzija nakon usvajanja proračuna za 2026. Istodobno, Njemačka je ipak snizila procjenu rasta za ovu godinu na 1,0% (s 1,3%), uz dodatno blago smanjenje projekcije rasta za 2027. na 1,3%, uz obrazloženje da se ključne fiskalne i gospodarske mjere realiziraju sporije od ranije očekivanog.
Na institucionalnom i trgovinskom planu, značajan događaj predstavlja zaključenje sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Indije, drugog i četvrtog najvećeg gospodarstva svijeta. Sporazum predviđa otvaranje tržišta od gotovo dvije milijarde ljudi i produbljivanje političko-ekonomskih veza dviju velikih demokracija, pri čemu bi se carine ukidale ili smanjivale na 96,6% vrijednosti europskog izvoza u Indiju. Time bi europskim poduzećima trebalo biti omogućeno oko 4 milijarde eura godišnjih ušteda, uz jačanje konkurentnosti na jednom od najbrže rastućih velikih tržišta. Kao primjer, navodi se smanjenje carina na izvoz automobila (s 110% na 10%), te ukidanje carina na strojeve, kemikalije i farmaceutske proizvode. Sporazum ipak tek treba proći daljnje proceduralne korake (pravna revizija, prijevod, prijedlog Komisije i odobrenje Vijeća, te suglasnost Europskog parlamenta) prije mogućeg stupanja na snagu.
Kina i Japan
U Kini, prema dostupnim podacima iz lokalnih vladinih izvješća, 13 od 20 provincija koje su objavile ciljeve za 2026. postavilo je niže ciljeve rasta BDP-a nego lani, pri čemu su većinom ciljevi sniženi za oko 0,5% ili prebačeni u raspon s nižom donjom granicom. Među provincijama koje su revidirale ciljeve su i ključne obalne regije poput Guangdonga i Zhejianga, koje imaju velik značaj za kineski izvoz i tehnološki sektor.
U Japanu je jen snažno oscilirao uslijed političke neizvjesnosti nakon najave prijevremenih izbora i rasprava o poreznim rezovima bez jasnog izvora financiranja. Dodatno, špekulacije o mogućoj intervenciji na FX tržištu dovele su do jačanja jena, iako direktna intervencija nije potvrđena, uz poruke vlasti o spremnosti na reakciju u slučaju „abnormalnih” kretanja. Istodobno, prinos na 10-godišnju državnu obveznicu blago je pao na 2,24% (s 2,25%), nakon slabijih podataka o inflaciji: temeljna inflacija u Tokiju u siječnju je iznosila 2,0% YoY, ispod očekivanja (2,2%) i niže u odnosu na prosinac (2,3%), što je djelomično pripisano smirivanju cijena hrane i učincima subvencija za gorivo.