SAD: Fed drži kamatne stope nepromijenjenima, burzovni indeksi bilježe rast
Američke dionice završile su tjedan u plusu, pri čemu je većina indeksa prekinula višestruke tjedne padove. Dow Jones Industrial Average ostvario je najbolji rezultat, porastavši za 1,2%, dok je S&P MidCap 400 zabilježio svoj prvi tjedni rast od siječnja. Dionice velikih tehnoloških kompanija uglavnom su imale lošije rezultate, što je utjecalo na tehnološki orijentirani Nasdaq Composite, koji je bio najlošiji indeks u tjednu. Obujam trgovanja tijekom većine tjedna bio je prilično nizak — uključujući i najniže dnevne obujme ove godine u četvrtak — dok su investitori nastavili analizirati promjene vezane uz nove politike, prognoze gospodarskog rasta i geopolitičke rizike. Vrhunac ekonomskog kalendara bio je u srijedu, kada su Federalne rezerve (Fed) završile svoj ožujski sastanak o monetarnoj politici. Kao što se očekivalo, Fed je zadržao kamatne stope nepromijenjenima, u rasponu od 4,25% do 4,5%. Dužnosnici su također najavili da očekuju smanjenje kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova ove godine, što je u skladu s procjenama iz prosinca. Međutim, povećali su očekivanja za inflaciju u 2025. godini, dok su smanjili procjene za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Investitori su pozitivno reagirali na ovakav stav Fed-a, što je većinu burzovnih indeksa podiglo u četvrtak. Ostali ekonomski podaci objavljeni tijekom tjedna dali su mješovitu sliku. U ponedjeljak je objavljen podatak da su maloprodajni prometi u veljači porasli za 0,2%, što je znatno ispod očekivanja od 0,7%. Također, podatak za siječanj revidiran je na pad od 1,2%, što je najveći pad od srpnja 2021. S druge strane, kontrolna skupina prodaje — koja izravno utječe na BDP i isključuje volatilne kategorije poput automobila i restorana — porasla je za 1%, što je premašilo procjene od 0,4%. Podaci povezani s tržištem nekretnina bili su optimističniji, s rastom prodaje postojećih kuća u veljači od 4,2%, što je iznad očekivanja. Također, broj novih građevinskih dozvola u veljači premašio je očekivanja, dosegnuvši godišnju stopu od 1,5 milijuna, što je povećanje od 11,2% u odnosu na siječanj, iako predstavlja pad od 2,9% u odnosu na prošlu godinu. Američke državne obveznice donijele su pozitivne prinose prema kraju tjedna, jer su prinosi većine ročnosti pali nakon sastanka Fed-a. (Cijene obveznica i prinosi kreću se u suprotnim smjerovima.) Pozitivne rezultate imale su i municipalne obveznice, unatoč visokoj emisiji novih obveznica tijekom tjedna. Obujmi na tržištu visokoprinosnih obveznica bili su slabi početkom tjedna, ali su ojačali nakon sastanka Fed-a, zajedno s dionicama.
EUROPA: Tržište pod pritiskom trgovinskih napetosti, oprez u očekivanjima rasta
STOXX 600 završio je tjedan s rastom od 0,56%, prekidajući dvotjedni pad. Očekivanja povećanja državne potrošnje potaknula su dobitke, no zabrinutost zbog planiranih američkih carina početkom travnja ublažila je optimizam. Glavni burzovni indeksi u Europi imali su različite rezultate — njemački DAX pao je za 0,41%, francuski CAC 40 ostvario je skroman rast, dok je talijanski FTSE MIB porastao za 0,98%. Britanski FTSE 100 blago je porastao na tjednoj razini. Najnovije izjave o monetarnoj politici istaknule su nesigurnost povezanu s trgovinom, pri čemu centralne banke pokušavaju balansirati između izazova za gospodarski rast i rizika ubrzane inflacije. Nekoliko je banaka zauzelo pristup čekanja i promatranja zbog sve nejasnijih ekonomskih izgleda. Banka Engleske zadržala je kamatne stope na 4,5%, što se i očekivalo. Švedska Riksbank također je zadržala referentnu kamatnu stopu na 2,25%, nakon što su nedavni podaci pokazali da je inflacija iznad cilja. Guverner Erik Thedéen naglasio je da će kamatne stope vjerojatno ostati nepromijenjene do početka 2028. godine, ali je napomenuo da je banka spremna djelovati ako bude potrebno. S druge strane, Švicarska narodna banka (SNB) smanjila je svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda na 0,25%, navodeći nisku inflaciju i povećane rizike pada gospodarstva. Predsjednik SNB-a Martin Schlegel izjavio je kako su daljnja smanjenja kamatnih stopa malo vjerojatna. Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde izjavila je da će ECB ostati oprezan zbog nesigurnosti uzrokovanih rastućim trgovinskim napetostima. Također je upozorila da bi predložena američka carina od 25% na europske uvoze smanjila gospodarski rast eurozone za 0,3 postotna boda u prvoj godini, dok bi se pad BDP-a povećao na oko pola boda ako Europa odgovori sličnim mjerama. Dodala je kako bi inflacija mogla porasti za oko 0,5% zbog navedenih mjera i slabijeg eura. Tomasz Wieladek, europski ekonomist, očekuje da će ECB dvaput ove godine smanjiti depozitnu stopu za četvrtinu boda — vjerojatno na sastanku početkom travnja i u lipnju. Također je napomenuo da bi ECB mogla dodatno smanjiti stope u kratkom roku ako dođe do trgovinskog rata između Europske unije i SAD-a.
JAPAN: Japanske dionice rastu unatoč stagnaciji gospodarstva
Japanska tržišta dionica porasla su tijekom tjedna — indeks Nikkei 225 ostvario je rast od 1,68%, dok je širi TOPIX porastao za 3,25%. Zanimanje stranih investitora za japanske trgovačke kompanije pomoglo je rastu dionica. Banka Japana (BoJ) zauzela je oprezan stav, zadržavajući kamatne stope nepromijenjenima dok procjenjuje potencijalni utjecaj viših američkih carina na japansko gospodarstvo. Jen je oslabio prema donjoj granici raspona od 149 jena za američki dolar, u usporedbi s približno 148,6 jena koliko je iznosio krajem prethodnog tjedna. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice pao je na 1,52%, s razine od 1,54% prethodnog tjedna. Na sastanku monetarne politike 18. i 19. ožujka, BoJ je, prema očekivanjima, zadržao kratkoročnu kamatnu stopu na 0,5%. Gospodarska i inflacijska očekivanja BoJ-a uglavnom su ostala nepromijenjena, uz stav da će monetarna politika biti postrožena ako se inflacijska očekivanja budu razvijala u skladu s predviđanjima. Guverner BoJ-a Kazuo Ueda također je istaknuo zabrinutost zbog trgovinskih politika kao rizik za gospodarski rast. Investitori i dalje očekuju da će tempo povećanja kamatnih stopa BoJ-a biti postupan. Podaci dodatno podupiru mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa. Japanski osnovni indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je za 3,0% na godišnjoj razini u veljači, što je više od očekivanih 2,9%, ali manje od siječanjskih 3,2%.
KINA: Kineske dionice pod pritiskom usporenog rasta BDP-a i ekonomskih nesigurnosti
Kineska dionička tržišta pala su nakon što su investitori postali oprezniji nakon dva tjedna rasta. Indeks CSI 300, koji obuhvaća najveće kompanije na burzama u Shangaiju i Shenzhenu, pao je za 2,29%, dok je Shangai Composite Indeks oslabio za 1,60%. U Hong Kongu, referentni Hang Seng indeks smanjio se za 1,13%. Kina je objavila niz boljih od očekivanih gospodarskih pokazatelja, što ukazuje da je ekonomija dobro započela godinu. Maloprodaja je u razdoblju siječanj-veljača porasla za 4,0% u odnosu na prethodnu godinu, što je najbrža stopa rasta od studenog. Industrijska proizvodnja povećala se za 5,9% u prva dva mjeseca godine u odnosu na prethodnu godinu, što je usporavanje u odnosu na prosinačkih 6,2%, ali još uvijek iznad očekivanja. Ulaganja u fiksnu imovinu — koja uključuju ulaganja u nekretnine i infrastrukturu — porasla su za 4,1% na godišnjoj razini, što je također iznad očekivanja i prosinačkih 3,2%. Kineski statistički ured objedinjuje podatke za siječanj i veljaču kako bi ublažio distorzije uzrokovane neredovitim terminom proslave Lunarne Nove godine. Međutim, drugi pokazatelji ukazuju na slabosti u gospodarstvu. Ulaganja u razvoj nekretnina pala su za 9,8% u prva dva mjeseca 2025. na godišnjoj razini, nakon pada od 10,6% u prosincu, što sugerira da se višegodišnja kriza na tržištu nekretnina u Kini još uvijek nije stabilizirala. Stopa urbane nezaposlenosti porasla je na 5,4%, najvišu razinu u dvije godine. Nekoliko brokerskih kuća povećalo je svoje prognoze rasta BDP-a za Kinu nakon objave ovih podataka, što odražava povjerenje da će Peking uspjeti ostvariti svoje godišnje ciljeve rasta unatoč riziku od eskalacije trgovinskog rata sa SAD-om. Na sastanku Nacionalnog narodnog kongresa ranije u ožujku, Kina je obećala snažniju fiskalnu i monetarnu podršku gospodarstvu te je izjavila da je jačanje potrošnje glavni prioritet vlade za 2025. godinu. Također je postavila cilj gospodarskog rasta od oko 5% treću godinu zaredom.
Američke dionice završile su tjedan u plusu, pri čemu je većina indeksa prekinula višestruke tjedne padove. Dow Jones Industrial Average ostvario je najbolji rezultat, porastavši za 1,2%, dok je S&P MidCap 400 zabilježio svoj prvi tjedni rast od siječnja. Dionice velikih tehnoloških kompanija uglavnom su imale lošije rezultate, što je utjecalo na tehnološki orijentirani Nasdaq Composite, koji je bio najlošiji indeks u tjednu. Obujam trgovanja tijekom većine tjedna bio je prilično nizak — uključujući i najniže dnevne obujme ove godine u četvrtak — dok su investitori nastavili analizirati promjene vezane uz nove politike, prognoze gospodarskog rasta i geopolitičke rizike. Vrhunac ekonomskog kalendara bio je u srijedu, kada su Federalne rezerve (Fed) završile svoj ožujski sastanak o monetarnoj politici. Kao što se očekivalo, Fed je zadržao kamatne stope nepromijenjenima, u rasponu od 4,25% do 4,5%. Dužnosnici su također najavili da očekuju smanjenje kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova ove godine, što je u skladu s procjenama iz prosinca. Međutim, povećali su očekivanja za inflaciju u 2025. godini, dok su smanjili procjene za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP). Investitori su pozitivno reagirali na ovakav stav Fed-a, što je većinu burzovnih indeksa podiglo u četvrtak. Ostali ekonomski podaci objavljeni tijekom tjedna dali su mješovitu sliku. U ponedjeljak je objavljen podatak da su maloprodajni prometi u veljači porasli za 0,2%, što je znatno ispod očekivanja od 0,7%. Također, podatak za siječanj revidiran je na pad od 1,2%, što je najveći pad od srpnja 2021. S druge strane, kontrolna skupina prodaje — koja izravno utječe na BDP i isključuje volatilne kategorije poput automobila i restorana — porasla je za 1%, što je premašilo procjene od 0,4%. Podaci povezani s tržištem nekretnina bili su optimističniji, s rastom prodaje postojećih kuća u veljači od 4,2%, što je iznad očekivanja. Također, broj novih građevinskih dozvola u veljači premašio je očekivanja, dosegnuvši godišnju stopu od 1,5 milijuna, što je povećanje od 11,2% u odnosu na siječanj, iako predstavlja pad od 2,9% u odnosu na prošlu godinu. Američke državne obveznice donijele su pozitivne prinose prema kraju tjedna, jer su prinosi većine ročnosti pali nakon sastanka Fed-a. (Cijene obveznica i prinosi kreću se u suprotnim smjerovima.) Pozitivne rezultate imale su i municipalne obveznice, unatoč visokoj emisiji novih obveznica tijekom tjedna. Obujmi na tržištu visokoprinosnih obveznica bili su slabi početkom tjedna, ali su ojačali nakon sastanka Fed-a, zajedno s dionicama.
EUROPA: Tržište pod pritiskom trgovinskih napetosti, oprez u očekivanjima rasta
STOXX 600 završio je tjedan s rastom od 0,56%, prekidajući dvotjedni pad. Očekivanja povećanja državne potrošnje potaknula su dobitke, no zabrinutost zbog planiranih američkih carina početkom travnja ublažila je optimizam. Glavni burzovni indeksi u Europi imali su različite rezultate — njemački DAX pao je za 0,41%, francuski CAC 40 ostvario je skroman rast, dok je talijanski FTSE MIB porastao za 0,98%. Britanski FTSE 100 blago je porastao na tjednoj razini. Najnovije izjave o monetarnoj politici istaknule su nesigurnost povezanu s trgovinom, pri čemu centralne banke pokušavaju balansirati između izazova za gospodarski rast i rizika ubrzane inflacije. Nekoliko je banaka zauzelo pristup čekanja i promatranja zbog sve nejasnijih ekonomskih izgleda. Banka Engleske zadržala je kamatne stope na 4,5%, što se i očekivalo. Švedska Riksbank također je zadržala referentnu kamatnu stopu na 2,25%, nakon što su nedavni podaci pokazali da je inflacija iznad cilja. Guverner Erik Thedéen naglasio je da će kamatne stope vjerojatno ostati nepromijenjene do početka 2028. godine, ali je napomenuo da je banka spremna djelovati ako bude potrebno. S druge strane, Švicarska narodna banka (SNB) smanjila je svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda na 0,25%, navodeći nisku inflaciju i povećane rizike pada gospodarstva. Predsjednik SNB-a Martin Schlegel izjavio je kako su daljnja smanjenja kamatnih stopa malo vjerojatna. Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde izjavila je da će ECB ostati oprezan zbog nesigurnosti uzrokovanih rastućim trgovinskim napetostima. Također je upozorila da bi predložena američka carina od 25% na europske uvoze smanjila gospodarski rast eurozone za 0,3 postotna boda u prvoj godini, dok bi se pad BDP-a povećao na oko pola boda ako Europa odgovori sličnim mjerama. Dodala je kako bi inflacija mogla porasti za oko 0,5% zbog navedenih mjera i slabijeg eura. Tomasz Wieladek, europski ekonomist, očekuje da će ECB dvaput ove godine smanjiti depozitnu stopu za četvrtinu boda — vjerojatno na sastanku početkom travnja i u lipnju. Također je napomenuo da bi ECB mogla dodatno smanjiti stope u kratkom roku ako dođe do trgovinskog rata između Europske unije i SAD-a.
JAPAN: Japanske dionice rastu unatoč stagnaciji gospodarstva
Japanska tržišta dionica porasla su tijekom tjedna — indeks Nikkei 225 ostvario je rast od 1,68%, dok je širi TOPIX porastao za 3,25%. Zanimanje stranih investitora za japanske trgovačke kompanije pomoglo je rastu dionica. Banka Japana (BoJ) zauzela je oprezan stav, zadržavajući kamatne stope nepromijenjenima dok procjenjuje potencijalni utjecaj viših američkih carina na japansko gospodarstvo. Jen je oslabio prema donjoj granici raspona od 149 jena za američki dolar, u usporedbi s približno 148,6 jena koliko je iznosio krajem prethodnog tjedna. Prinos na 10-godišnje japanske državne obveznice pao je na 1,52%, s razine od 1,54% prethodnog tjedna. Na sastanku monetarne politike 18. i 19. ožujka, BoJ je, prema očekivanjima, zadržao kratkoročnu kamatnu stopu na 0,5%. Gospodarska i inflacijska očekivanja BoJ-a uglavnom su ostala nepromijenjena, uz stav da će monetarna politika biti postrožena ako se inflacijska očekivanja budu razvijala u skladu s predviđanjima. Guverner BoJ-a Kazuo Ueda također je istaknuo zabrinutost zbog trgovinskih politika kao rizik za gospodarski rast. Investitori i dalje očekuju da će tempo povećanja kamatnih stopa BoJ-a biti postupan. Podaci dodatno podupiru mogućnost daljnjeg povećanja kamatnih stopa. Japanski osnovni indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je za 3,0% na godišnjoj razini u veljači, što je više od očekivanih 2,9%, ali manje od siječanjskih 3,2%.
KINA: Kineske dionice pod pritiskom usporenog rasta BDP-a i ekonomskih nesigurnosti
Kineska dionička tržišta pala su nakon što su investitori postali oprezniji nakon dva tjedna rasta. Indeks CSI 300, koji obuhvaća najveće kompanije na burzama u Shangaiju i Shenzhenu, pao je za 2,29%, dok je Shangai Composite Indeks oslabio za 1,60%. U Hong Kongu, referentni Hang Seng indeks smanjio se za 1,13%. Kina je objavila niz boljih od očekivanih gospodarskih pokazatelja, što ukazuje da je ekonomija dobro započela godinu. Maloprodaja je u razdoblju siječanj-veljača porasla za 4,0% u odnosu na prethodnu godinu, što je najbrža stopa rasta od studenog. Industrijska proizvodnja povećala se za 5,9% u prva dva mjeseca godine u odnosu na prethodnu godinu, što je usporavanje u odnosu na prosinačkih 6,2%, ali još uvijek iznad očekivanja. Ulaganja u fiksnu imovinu — koja uključuju ulaganja u nekretnine i infrastrukturu — porasla su za 4,1% na godišnjoj razini, što je također iznad očekivanja i prosinačkih 3,2%. Kineski statistički ured objedinjuje podatke za siječanj i veljaču kako bi ublažio distorzije uzrokovane neredovitim terminom proslave Lunarne Nove godine. Međutim, drugi pokazatelji ukazuju na slabosti u gospodarstvu. Ulaganja u razvoj nekretnina pala su za 9,8% u prva dva mjeseca 2025. na godišnjoj razini, nakon pada od 10,6% u prosincu, što sugerira da se višegodišnja kriza na tržištu nekretnina u Kini još uvijek nije stabilizirala. Stopa urbane nezaposlenosti porasla je na 5,4%, najvišu razinu u dvije godine. Nekoliko brokerskih kuća povećalo je svoje prognoze rasta BDP-a za Kinu nakon objave ovih podataka, što odražava povjerenje da će Peking uspjeti ostvariti svoje godišnje ciljeve rasta unatoč riziku od eskalacije trgovinskog rata sa SAD-om. Na sastanku Nacionalnog narodnog kongresa ranije u ožujku, Kina je obećala snažniju fiskalnu i monetarnu podršku gospodarstvu te je izjavila da je jačanje potrošnje glavni prioritet vlade za 2025. godinu. Također je postavila cilj gospodarskog rasta od oko 5% treću godinu zaredom.