- Hrvatska: Snažan rast plaća i novo usklađivanje mirovina, uz izdanje 10-godišnje euroobveznice uz rekordno nisku razliku prinosa u odnosu na Njemačku.
- SAD: Unatoč odluci Vrhovnog suda o ograničavanju predsjedničkih carinskih ovlasti i usporavanju gospodarskog rasta, snažni kvartalni rezultati pogurali su dioničke indekse u plus.
- Europa: Industrijska proizvodnja u eurozoni pala snažnije od očekivanja, dok su špekulacije o mogućem ranijem odlasku Christine Lagarde otvorile pitanje budućeg vodstva ECB-a.
- Kina i Japan: MMF blago podigao prognozu rasta Kine uz naglasak na strukturne izazove i poticanje potrošnje, dok Japan bilježi slabiji rast i usporavanje inflacije uz slabljenje jena.
Hrvatska
Prosječna mjesečna neto plaća za prosinac 2025. iznosila je 1.494 eura, što je 9,8% nominalno (6,3% realno) više nego godinu ranije. Na razini cijele 2025. plaće su porasle 9,9% nominalno i 6,0% realno. Medijalna neto plaća u prosincu iznosila je 1.280 eura (+10,7% YoY), dok je broj zaposlenih u siječnju premašio 1,7 milijuna, uz blagi godišnji rast od 0,6%. Rast plaća implicira i novo usklađivanje mirovina u travnju od oko 2,7%, što bi prosječnu starosnu mirovinu povećalo za približno 18 eura.
Hrvatska je na inozemnom tržištu kapitala izdala 10-godišnje euroobveznice u iznosu od 2 mlrd. eura uz prinos od 3,3%. Potražnja je dosegnula gotovo 9 mlrd. eura, odnosno više od četiri puta iznad izdanog iznosa, što je omogućilo određivanje prinosa uz premiju od svega 55 baznih bodova iznad referentne njemačke obveznice, najnižu dosad za hrvatsko 10-godišnje izdanje. Razlika prinosa u odnosu na Njemačku time se spustila na nešto više od pola postotnog boda, znatno niže nego prethodnih godina.
Na Zagrebačkoj burzi glavni su indeksi pali (CROBEX -0,82%, CROBEX10 -1,51%), uz mješovite sektorske izvedbe. Ericsson Nikola Tesla izvijestio je o rastu dobiti u 2025. unatoč padu prihoda, dok je Zagrebačka banka ostvarila neto dobit od 510 mil. eura i najavila isplatu dividende. Zagrebački holding potpisao je s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), članicom Grupacije Svjetske banke, ugovor o zelenom kreditu od 56 mil. eura za modernizaciju voznog parka i opreme.
SAD
Vrhovni sud SAD-a presudio je da predsjednik nema zakonsku ovlast uvesti široke globalne carine temeljem zakona o izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA), potvrdivši odluku nižeg suda i ograničivši unilateralne trgovinske poteze izvršne vlasti. Odluka se odnosi na tzv. recipročne carine, dok su carine uvedene na drugim zakonskim osnovama izuzete. Predsjednik Trump najavio je nove mjere, uključujući carine do 10%, no prema važećem okviru takve odluke podliježu vremenskim ograničenjima i dodatnoj proceduri.
Makroekonomski podaci ukazali su na osjetno usporavanje aktivnosti. Američki BDP u četvrtom je tromjesečju rastao po anualiziranoj stopi od 1,4%, znatno sporije u odnosu na 4,4% u prethodnom kvartalu, ponajviše zbog pada državne potrošnje i izvoza te slabije osobne potrošnje. Istodobno je temeljni indeks osobne potrošnje (PCE), preferirana mjera inflacije Feda, porastao 0,4% na mjesečnoj i 3,0% na godišnjoj razini, dok je ukupni PCE dosegnuo 2,9% YoY, najvišu razinu od ožujka 2024., potvrđujući da inflacijski pritisci ostaju prisutni.
Unatoč mješovitim makro signalima, Wall Street je zabilježio rast glavnih indeksa (Dow +0,3%, S&P 500 +1,1%, Nasdaq +1,5%). Sezona objava rezultata bliži se kraju, 423 kompanije iz S&P 500 indeksa objavile su izvješća, pri čemu je 72,6% nadmašilo očekivanja analitičara. Prihodi su porasli oko 9% na godišnjoj razini, a zarade gotovo 14%, uz posebno snažan doprinos tehnološkog sektora.
Europa
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u prosincu 1,4% na mjesečnoj razini, više od tržišnih očekivanja, potvrđujući slabost industrijskog ciklusa krajem godine. Istodobno je preliminarni indeks menadžera nabave (PMI) za veljaču iznenadio pozitivno, uz rast novih narudžbi najbržim tempom u gotovo četiri godine, što upućuje na moguće postupno stabiliziranje gospodarske aktivnosti početkom godine.
U Njemačkoj je ZEW indeks ekonomskog sentimenta u veljači neočekivano pao na 58,3, nakon petogodišnjeg vrhunca u siječnju, signalizirajući oprez investitora. Dodatnu pažnju privukle su medijske spekulacije o mogućem ranijem odlasku predsjednice ECB-a Christine Lagarde, no ona je poručila da namjerava dovršiti mandat do 2027. godine, pritom izravno ne demantirajući medijske napise. Rasprave o potencijalnim nasljednicima otvaraju pitanje kontinuiteta monetarne politike u razdoblju osjetljivom za europsko gospodarstvo.
Kina i Japan
Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje rast kineskog gospodarstva od 4,5% u 2026., što je blago više od prethodne procjene, ali i dalje ispod 5% ostvarenih u 2025. Fond ističe otpornost gospodarstva, ali upozorava na strukturne izazove i potrebu snažnijeg zaokreta prema modelu rasta temeljenom na potrošnji, uz kombinaciju makroekonomske potpore i reformi. Vlasti su objavile detalje novog zakona o PDV-u, uključujući povećanje stope na telekomunikacijske usluge s 6% na 9%, što bi moglo pritisnuti profitabilnost sektora.
U Japanu je gospodarski rast u četvrtom tromjesečju razočarao, BDP je na anualiziranoj osnovi porastao svega 0,2% kvartalno, znatno ispod očekivanja, uz usporavanje privatne potrošnje na 0,1%. Istodobno je temeljna inflacija u siječnju usporila na 2,0% YoY, najnižu razinu u dvije godine, dijelom zbog nižih cijena hrane i goriva. Jen je oslabio na 155,1 za dolar (s 152,7 prethodni tjedan), dok je prinos na 10-godišnju državnu obveznicu pao na 2,11%. Premijerka Sanae Takaichi nastoji umiriti tržišta naglaskom na fiskalnoj odgovornosti uz ciljane investicije u strateške sektore.