• Hrvatska: U fokusu domaćeg tržišta bili su viši inflacijski pritisci te nastavak snažnog kreditnog rasta, dok su turistički pokazatelji i dalje potvrđivali otpornost gospodarske aktivnosti.
  • SAD: Američka tržišta pala su uz pojačanu volatilnost nakon izbora i oštru korekciju tehnološkog sektora, dok su snažni makroekonomski pokazatelji nastavili potvrđivati otpornost gospodarstva.
  • Europa: Europska tržišta ostvarila su blagi rast te nadmašila američka tržišta zahvaljujući manjoj izloženosti tehnološkom sektoru, dok su ulagači pratili ubrzanje inflacije u europodručju i daljnje zaoštravanje monetarne politike Banke Engleske.
  • Kina i Japan: Kineska tržišta ostvarila su rast uz nove mjere potpore središnje banke i oporavak tehnološkog sektora, dok su japanske dionice snažno pale pod pritiskom globalne korekcije AI i poluvodičkih kompanija te očekivanja daljnjeg zaoštravanja monetarne politike Banke Japana.



Hrvatska
Tijekom proteklog tjedna pozornost domaćih investitora bila je prvenstveno usmjerena na nove inflacijske podatke i pokazatelje domaće gospodarske aktivnosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u listopadu je ubrzala na 4,9% s 4,7% u rujnu, dok je prema prvoj procjeni Eurostata harmonizirana stopa inflacije (HICP) iznosila 4,4%. Glavni doprinos rastu cijena i dalje dolazi od energetskog sektora, dok se inflacija u europodručju istodobno ubrzala na 4,0%, čime se razlika između Hrvatske i prosjeka europodručja dodatno smanjila.
Podršku gospodarskoj aktivnosti i dalje pruža snažna domaća potražnja. Prema podacima Hrvatske narodne banke, krediti kućanstvima na kraju rujna dosegnuli su 29,6 milijardi eura, što predstavlja godišnji rast od 2,9 milijardi eura, dok su ukupni krediti domaćim sektorima porasli za 4,7 milijardi eura na 53,9 milijardi eura. Istodobno je guverner HNB-a Ante Žigman istaknuo kako aktualne projekcije za 2027. godinu predviđaju daljnje smirivanje inflacije prema razinama između 2% i 3%, uz očekivanje postupnog slabljenja utjecaja energetskih cijena na ukupne cjenovne pritiske.
Pozitivni trendovi prisutni su i u turističkom sektoru. Prema podacima DZS-a, u komercijalnim smještajnim objektima tijekom rujna ostvareno je 2,5 milijuna dolazaka turista, što predstavlja rast od 3,0% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj noćenja porastao 3,5% na 12,3 milijuna. Podaci potvrđuju nastavak solidne turističke aktivnosti i nakon vrhunca ljetne sezone.
Među korporativnim vijestima izdvojila se objava AD Plastik Grupe, koja je ugovorila nove poslove s kupcem Stellantis za europsko tržište lakih gospodarskih vozila, s očekivanim prihodima od 18,2 milijuna eura i trajanjem projekta od sedam godina. Na domaćem tržištu kapitala prevladavao je negativan sentiment u skladu s korekcijom prisutnom na većini svjetskih burzi. CROBEX je na tjednoj razini pao 2,51%, dok je CROBEX10 oslabio 2,57%, pri čemu su kretanja ponajprije odražavala globalno smanjenje sklonosti investitora prema rizičnoj imovini.
             
SAD 
Američka tržišta kapitala zaključila su tjedan u negativnom teritoriju uz izraženu volatilnost nakon rezultata međuizbora i promjene sentimenta prema tehnološkom sektoru. Investitori su početkom tjedna pozitivno reagirali na očekivanja da bi nova politička konfiguracija mogla smanjiti dio geopolitičkih rizika, no optimizam je brzo splasnuo nakon što su tržišta počela procjenjivati moguće implikacije na regulatorno okruženje i korporativne profite. Najveći pritisak zabilježen je u tehnološkom sektoru, pri čemu je Nasdaq bio osjetno slabiji od ostatka tržišta.
Tehnološke i AI povezane dionice ponovno su bile u središtu pozornosti. Zabrinutost oko održivosti visokih ulaganja u umjetnu inteligenciju, potencijalno strožeg regulatornog nadzora te slabiji izgledi pojedinih proizvođača poluvodiča potaknuli su snažnu rasprodaju tehnoloških dionica. Nasdaq 100 tijekom jednog je dana pao 6,4%, dok je Philadelphia Semiconductor Index izgubio više od 12%, što predstavlja jedan od najvećih jednodnevnih padova od 2020. godine. Dio gubitaka ublažen je krajem tjedna, a među pojedinačnim kompanijama posebno se istaknuo Apple, koji je objavio rezultate iznad očekivanja zahvaljujući snažnoj prodaji iPhonea i oporavku poslovanja u Kini.
S makroekonomske strane, objavljeni podaci nastavili su potvrđivati otpornost američkog gospodarstva. Tijekom listopada otvoreno je 165 tisuća novih radnih mjesta, osjetno više od tržišnih očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala na 4,1%. Dodatnu potvrdu snažnog tržišta rada pružili su podaci o novim zahtjevima za naknadu za nezaposlene, koji su se spustili na najnižu razinu od sredine ljeta, kao i rast broja otvorenih radnih mjesta prema JOLTS istraživanju.
Pozitivna slika vidljiva je i u gospodarskoj aktivnosti. ISM indeks prerađivačke industrije porastao je na 55,5 bodova, što predstavlja deseti uzastopni mjesec ekspanzije, dok je ISM uslužni PMI ostao na razinama koje ukazuju na nastavak rasta sektora usluga. Na tržištu obveznica prinosi su tijekom tjedna pali duž cijele krivulje, potaknuti povećanom potražnjom za sigurnijom imovinom uslijed korekcije dioničkog tržišta, iako su snažni makroekonomski podaci i dalje podržavali očekivanja da će Fed zadržati restriktivan monetarni pristup.

Europa 
Europska tržišta kapitala zaključila su tjedan u pozitivnom teritoriju unatoč povećanoj volatilnosti povezanoj s globalnim tehnološkim sektorom. STOXX Europe 600 porastao je 0,24%, dok su među vodećim tržištima francuski CAC 40 ojačao 2,13%, talijanski FTSE MIB 1,12%, a njemački DAX završio je tjedan gotovo nepromijenjen. Britanski FTSE 100 zabilježio je pad od 0,52%. Sentiment investitora bio je pod utjecajem korekcije AI i poluvodičkog sektora na globalnoj razini, no europska tržišta pokazala su veću otpornost zahvaljujući manjoj zastupljenosti tehnoloških kompanija u odnosu na SAD.
Sektorska kretanja obilježila je rotacija kapitala prema financijskom sektoru, dok su dionice obrambene industrije i energetskih kompanija bile pod pritiskom. Pad cijena nafte, potaknut smanjenjem geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i očekivanjima nastavka diplomatskih aktivnosti u regiji, pridonio je smanjenju inflacijskih očekivanja te pružio podršku obvezničkim tržištima i sektorima osjetljivima na potrošnju i putovanja.
Makroekonomski podaci ponudili su mješovitu sliku europskog gospodarstva. Godišnja stopa inflacije u europodručju ubrzala je na 4,0% s 3,8% mjesec ranije, ponajviše zbog rasta cijena energije, dok je kompozitni PMI za listopad pao na 51,7 bodova s 53,1 u rujnu, signalizirajući usporavanje gospodarske aktivnosti. Istodobno su maloprodajne prodaje u europodručju podbacile očekivanja te se u rujnu smanjile 0,7% na mjesečnoj razini, potvrđujući i dalje suzdržanu potrošačku potražnju.
U Ujedinjenom Kraljevstvu Banka Engleske povećala je ključnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 4,0%, pri čemu je guverner Andrew Bailey signalizirao mogućnost dodatnog zaoštravanja monetarne politike ukoliko inflacijski pritisci ostanu povišeni. Premda su pokazatelji aktivnosti u uslužnom sektoru ostali relativno snažni, podaci o maloprodaji i potrošnji nastavili su ukazivati na izazovno okruženje za britanske potrošače.
 
Kina i Japan
Kineska tržišta kapitala zaključila su tjedan u pozitivnom teritoriju potaknuta novim mjerama potpore vlasti financijskim tržištima. CSI 300 porastao je 1,73%, Shanghai Composite 1,39%, dok je Hang Seng ojačao 5,10%. Sentiment je tijekom većeg dijela tjedna bio poduprt rastom proizvođača poluvodiča i drugih kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, kao i oporavkom internetskih dionica u Hong Kongu nakon snažnih rasprodaja tijekom listopada. Dio dobitaka ipak je izbrisan krajem tjedna uslijed korekcije tehnološkog sektora na američkom tržištu i obnovljenih zabrinutosti oko valuacija AI kompanija te regulatornih rizika za sektor. Dodatnu podršku tržištu pružila je Narodna banka Kine, koja je kroz posebne programe osigurala dodatnu likvidnost za kupnju dionica i otkup vlastitih dionica. Istodobno je središnja banka prilagodila operativni okvir monetarne politike, dodatno naglašavajući ulogu kratkoročnih kamatnih stopa kao glavnog instrumenta monetarnog usmjeravanja te povećala obveznu rezervu na devizne depozite kako bi ublažila jačanje juana. S makroekonomske strane, službeni PMI pokazatelji za listopad signalizirali su ponovno slabljenje gospodarske aktivnosti, pri čemu su i proizvodni i uslužni sektor skliznuli u područje kontrakcije, dok su privatna istraživanja i dalje upućivala na sporiji, ali pozitivan rast gospodarske aktivnosti.
Japansko tržište bilo je među najslabijima na razvijenim tržištima tijekom proteklog tjedna. Indeks Nikkei 225 pao je 9,25%, dok je širi TOPIX izgubio 6,48%, ponajprije pod utjecajem snažne korekcije globalnog tehnološkog sektora i naglog slabljenja sentimenta prema dionicama povezanim s umjetnom inteligencijom i poluvodičima. Najveći pritisak bio je prisutan upravo u tehnološkom segmentu tržišta, dok su defenzivnije domaće orijentirane industrije tijekom dijela tjedna pokazivale veću otpornost. Istodobno su ulagači pojačano tražili sigurniju imovinu, što je dovelo do pada prinosa na 10-godišnje japanske državne obveznice s 2,78% na 2,63%. Tržište je tijekom tjedna preispitivalo izglede za novo povećanje kamatnih stopa Banke Japana u prosincu, iako su zapisnici s prethodnog sastanka i dalje ukazivali na sklonost daljnjem postupnom zaoštravanju monetarne politike. Dodatnu potporu tom scenariju pružili su snažni podaci s tržišta rada, pri čemu su nominalne plaće u rujnu porasle 4,6% na godišnjoj razini, dok su realne plaće ubrzale rast na 2,2%, potvrđujući nastavak inflacijskih pritisaka i otpornost domaćeg gospodarstva.