Poslovnice | Bankomati | Korisni linkovi | Financijski pojmovi | Česta pitanja | OTP skrbništvo | Fondovi i škola ulaganja
Početna > Financijski pojmovi > Devizni tečaj

Devizni tečaj

Devizni tečaj je cijena jedne jedinice strane valute izražena brojem jedinica domaće valute. Tečaj pokazuje koliko jedinica domaće valute treba platiti za jednu jedinicu strane valute (direktno kotiranje), koje se primjenjuje u većini zemalja u svijetu. U Velikoj Britaniji vrijedi način indirektnog kotiranja, kod kojeg devizni tečaj pokazuje koliko jedinica strane valute treba platiti za jednu jedinicu domaće valute.  Treba spomenuti da prva brojka kod kotiranja tečaja (bid) predstavlja cijenu po kojoj banka koja kotira kupuje baznu valutu, a druga cijena (ask) predstavlja prodajnu cijenu bazne valute. Za baznu se valutu uzima prvo napisana valuta. Npr. EUR/HRK=7,250/7,255.
Kod kupoprodajnih transakcija razlikujemo spot (promptna ili trenutna) transakciju, a podrazumijeva neposredno izvršenje posla (u roku 2 dana) ,te terminsku transakciju koja pak podrazumijeva finaliziranje transakcije na neki točno određeni dan u budućnosti.
Tečaj je vrlo važna varijabla ekonomske politike, jer direktno utječe na rentabilnost izvoza, odnosno na cijene uvoza, samim time na konkurentnost gospodarstva. Uzmimo primjer SAD-a, čije je gospodarstvo 80-tih godina prilično slabo stajalo zbog vrlo jakog dolara, čineći tako američke proizvode skuplje u odnosu na proizvode ostalih zemalja. Slabljenje dolara u narednom desetljeću bitno je popravilo gospodarsku sliku SAD-a, proizvodi su bili znatno jeftiniji, prihvatljiviji, a samim time i konkurentniji. Porast vrijednosti valute u odnosu na drugu ili druge valute zove se aprecijacija, suprotni smjer, slabljenje valute je deprecijacija. Prateći onda čisto logičko razmišljanje, kada valute neke zemlje aprecira, dobra te zemlje u inozemstvu postaju skuplja, a inozemna dobra u toj zemlji jeftinija. S druge pak strane deprecijacija čini jeftinije cijene izvezenih dobara, a poskupljuje uvoz.
Devizni tečaj se formira pod utjecajem ponude i potražnje na deviznom tržištu, a formirat će se u onoj točki gdje se ponuda i potražnja stranih sredstava plaćanja nalazi u ravnoteži.
 Sustavi deviznih tečajeva:
  • ustav čistih plivajućih tečajeva – odnosi zamjene valuta određuju se na temelju ponude i potražnje na deviznom tržištu
  • sustav fiksnih deviznih tečajeva – država određuje odnos u kojem će se valute međusobno mijenjati. Najpoznatiji takav sustav je bio Zlatni standard u kojem je svaka zemlja vrijednost svoje valute odredila pomoću fiksne količine zlata. To je prisilan devizni tečaj kojeg određuje država kako bi utjecala na priljev i odljev deviza.
  • sustav upravljanih deviznih tečajeva – tržište određuje visinu deviznih tečajeva ali država intervenira prodajom domaće ili strane valute ako se prijeđu određene granice.

U Hrvatskoj se provodi režim fluktuirajućeg tečaja. Tečaj nacionalne valute nije fiksiran prema nekoj stranoj valuti ili košarici valuta, već se slobodno formira na deviznom tržištu. On fluktuira ovisno o ponudi i potražnji deviza na deviznom tržištu, no Hrvatska narodna banka povremenim uključivanjem u rad tog tržišta sprječava prevelike tečajne oscilacije i nastoji održati tečaj relativno stabilnim.

Osnovni instrument tečajne politike HNB-a su devizne aukcije putem kojih središnja banka kupuje odnosno prodaje devize poslovnim bankama. Deviza je svako kratkoročno potraživanje na stranu valutu stranoj banici bez obzira na oblik i način stjecanja, raspolaganja tom devizom (efektivan novac, ček, mjenica, kreditno pismo, valutni akreditiv).
Najčešći oblik aukcije je aukcija u kojoj poslovne banke u ponudama koje dostavljaju HNB-u naznačuju željene iznose (u eurima) i cijenu (tečaj) deviznih transakcija. Na temelju pristiglih ponuda HNB donosi odluku o iznosu intervencije i tečaju. HNB se uključuje u transakcije na deviznom tržištu kako bi spriječio prekomjerne fluktuacije tečaja u oba smjera. HNB tako prodaje devize kada kuna slabi – prodajom deviza iz optjecaja se povlače kune, čime raste njihova vrijednost (aprecijacija tečaja). HNB kupuje devize kada kuna jača: kupnjom deviza HNB u optjecaj stavlja više kuna, čime se smanjuje njihova vrijednost (deprecijacija tečaja). Postavlja se pitanje koliko ovim operacijama HNB uopće utječe na tečaj, ima li ona time odlučujući utjecaj na tečaj?  Odgovor je negativan, jer devizne intervencije središnje banke čine vrlo mali dio ukupnih kupoprodajnih transakcija na deviznom tržištu. Ovim intervencijama monetarna vlast pokušava utjecat na stabilnost tečaja kune prema euru kako bi mogla ostvariti svoj temeljni cilj, a to je stabilnost cijena. Naime, u visoko euriziranim gospodarstvima kao što je hrvatsko cijene su osjetljive na promjene tečaja. Uz promjene tečaja vezana su i inflacijska očekivanja stanovništva, koja su osobito izražena zbog loših iskustava s visokom inflacijom na ovim prostorima u prošlosti.
Hrvatska narodna banka svakoga radnog dana na temelju ugovorenog prometa i tečajeva stranih valuta na tržištu stranih sredstava plaćanja utvrđuje vrijednost kune prema drugim valutama. Vrijednost kune prema drugim valutama objavljuje se na tečajnici Hrvatske narodne banke. Temeljna valuta za izradu tečajnice Hrvatske narodne banke je euro.
Srednji tečaj kune za 1 EUR objavljen na tečajnici Hrvatske narodne banke jest aritmetička sredina ponderiranoga kupovnog tečaja i ponderiranoga prodajnog tečaja banaka. Ponderirani kupovni tečaj i ponderirani prodajni tečaj banaka zasniva se na prometu u svim valutama te na tečajevima svih valuta, i to prometu i tečajevima koji su dogovoreni jedan radni dan prije dana utvrđivanja srednjeg tečaja.