Prošli tjedan tržište u SAD-u je oštro palo nakon što je S&P 500 (američki indeks) pao na najnižu unutardnevnu razinu još od 05. siječnja 2023 „probivši“ stodnevni i dvjestodnevni pomični prosjek. Nadalje, prošli tjedan objavu podataka o zaposlenosti i prosječnim satnicama u SAD-u zasjenio je „kolaps“ Silicon Valley banke (SVB). Podatci o zaposlenosti su dali naslutiti neke znakove da bi inflacija mogla usporiti s obzirom na to da je prosječna satnica rasla 0,2% (što je manje od očekivanoga), a stopa nezaposlenosti iznosila je 3,6% (što je više od očekivanoga).
Ovo je ujedno i najveći „kolaps“ jedne banke u SAD-u još od 2008 godine i drugi najveći „kolaps“ u povijesti. SPDR-ov S&P 500 Regional Banking ETF (fond regionalnih banaka „KRE“) je tako prošli tjedan zabilježio pad od otprilike 16% što je ujedno i najveći pad od ožujka 2020 godine. SVB-ovi klijenti su se odlučili na povlačenje oročenih depozita nakon čega je navedena regionalna banka bila prisiljena prodati instrumente iz bilance kako bi osigurala potrebnu likvidnost i tako realizirala gubitke ostvarene prodajom.
Do ovakvog pada došlo je uslijed nekoliko loših odluka SVB-a još od 2021 godine kada su razine kamatnih stopa bile blizu 0% ,a enormna količina novca preplavila je tehnološki sektor i „start up“ kompanije koje su prvenstveno oročavale višak likvidnosti u SVB banku,a i mnoge druge regionalne banke. Taj višak likvidnosti banka je većinom ulagala u dugoročne obveznice s obzirom na to da su tada prinosi na dugoročne obveznice bili viši u odnosu na kratkoročne, a takva investicija se činila relativno sigurna. Slijedom događaja, visoke razine inflacije i niske razine nezaposlenosti natjerale su FED na podizanje kamatnih stopa oštrom dinamikom zadnji put viđenom u periodu od 1973 do 1980 godine. Kako su se ulaganja u tehnoloških sektor usporila zbog visokih razina kamatnih stopa i nižih marži tehnoloških „start up“ kompanija, tako su te iste kompanije počele povlačiti novac oročen kod SVB-a kako bi nadoknadile ostvarene gubitke te je SVB zbog toga morao početi prodavati kupljene obveznice koje su izgubile na cijeni usred rasta kamatnih stopa te na taj način realizirala enormne gubitke.
Ovakav razvoj događaja učinio je tržište nervoznim i uzrokovao pad vrijednosti ostalih banaka kao što je Signature bank (SBNY) i First Republic bank (FRC) koje u ovom trenutku bilježe pad od 22% odnosno 75%. Uz navedene banke značajan pad još su zabilježile i PacWest Bancorp (pad od 42%), Western Alliance Bancorp (pad od otprilike 70%), KeyCorp (pad od 23%) i Bank of America koja bilježi pad od 6%. Između ostalog, ovakav razvoj događaja je snažno pritisnuo prinose na državne obveznice. Prinosi na dvogodišnje kratkoročne američke državne obveznice bilježe jednodnevni pad otprilike 11,20% te jednotjedni pad od otprilike 16%. Na dugoročnije obveznice pad je niži od 10%.
Dionice u Europi pale su zajedno s globalnim tržištima zbog zabrinutosti oko „kolapsa“ u bankarskog sustava i učinaka povišenih kamatnih stopa duži vremenski period. Tako je indeks STOXX Europe 600 završio tjedan s padom od 2,26%. Pali su i glavni burzovni indeksi. Njemački indeks DAX pao je za 0,97%, francuski indeks CAC 40 pao je 1,73%, a talijanski indeks FTSE MIB pao je 1,95%. Britanski indeks FTSE 100 pao je 2,25%.
Ovo je ujedno i najveći „kolaps“ jedne banke u SAD-u još od 2008 godine i drugi najveći „kolaps“ u povijesti. SPDR-ov S&P 500 Regional Banking ETF (fond regionalnih banaka „KRE“) je tako prošli tjedan zabilježio pad od otprilike 16% što je ujedno i najveći pad od ožujka 2020 godine. SVB-ovi klijenti su se odlučili na povlačenje oročenih depozita nakon čega je navedena regionalna banka bila prisiljena prodati instrumente iz bilance kako bi osigurala potrebnu likvidnost i tako realizirala gubitke ostvarene prodajom.
Do ovakvog pada došlo je uslijed nekoliko loših odluka SVB-a još od 2021 godine kada su razine kamatnih stopa bile blizu 0% ,a enormna količina novca preplavila je tehnološki sektor i „start up“ kompanije koje su prvenstveno oročavale višak likvidnosti u SVB banku,a i mnoge druge regionalne banke. Taj višak likvidnosti banka je većinom ulagala u dugoročne obveznice s obzirom na to da su tada prinosi na dugoročne obveznice bili viši u odnosu na kratkoročne, a takva investicija se činila relativno sigurna. Slijedom događaja, visoke razine inflacije i niske razine nezaposlenosti natjerale su FED na podizanje kamatnih stopa oštrom dinamikom zadnji put viđenom u periodu od 1973 do 1980 godine. Kako su se ulaganja u tehnoloških sektor usporila zbog visokih razina kamatnih stopa i nižih marži tehnoloških „start up“ kompanija, tako su te iste kompanije počele povlačiti novac oročen kod SVB-a kako bi nadoknadile ostvarene gubitke te je SVB zbog toga morao početi prodavati kupljene obveznice koje su izgubile na cijeni usred rasta kamatnih stopa te na taj način realizirala enormne gubitke.
Ovakav razvoj događaja učinio je tržište nervoznim i uzrokovao pad vrijednosti ostalih banaka kao što je Signature bank (SBNY) i First Republic bank (FRC) koje u ovom trenutku bilježe pad od 22% odnosno 75%. Uz navedene banke značajan pad još su zabilježile i PacWest Bancorp (pad od 42%), Western Alliance Bancorp (pad od otprilike 70%), KeyCorp (pad od 23%) i Bank of America koja bilježi pad od 6%. Između ostalog, ovakav razvoj događaja je snažno pritisnuo prinose na državne obveznice. Prinosi na dvogodišnje kratkoročne američke državne obveznice bilježe jednodnevni pad otprilike 11,20% te jednotjedni pad od otprilike 16%. Na dugoročnije obveznice pad je niži od 10%.
Dionice u Europi pale su zajedno s globalnim tržištima zbog zabrinutosti oko „kolapsa“ u bankarskog sustava i učinaka povišenih kamatnih stopa duži vremenski period. Tako je indeks STOXX Europe 600 završio tjedan s padom od 2,26%. Pali su i glavni burzovni indeksi. Njemački indeks DAX pao je za 0,97%, francuski indeks CAC 40 pao je 1,73%, a talijanski indeks FTSE MIB pao je 1,95%. Britanski indeks FTSE 100 pao je 2,25%.